1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Cena nafte raste - šta činiti?

Rolf Venkel1. oktobar 2004.

Ovih dana cena sirove nafte je dostigla rekordnih 50 dolara po barelu!Zašto je do toga došlo, šta to znači za svetsku privredu...

https://p.dw.com/p/BAeu
Foto: AP

Ponekad sva zla dolaze zajedno. Bezbednosna situacija na Bliskom istoku je kao i ranije nestabilna i to ne samo zbog toga što se u Iraku postrojenja za crpljenje nafte i naftovodi redovno dižu u vazduh. I u Saudijskoj Arabiji se povećava strah da bi napadi i oružani sukobi mogli i drugog po veličini proizvodjača nafte u svetu da uvuku u stradanja. U Rusiji se jedan od najvećih naftnih giganata bori sa vladom, a ishod te borbe je neizvestan. U Nigeriji, sedmoj zemlji u svetu po proizvodnji nafte, separatisti željni rata razaraju izvore nafte. U Meksičkom zalivu jedan uragan za drugim onemogućavaju normalno crpljenje nafte. U Venecueli, koja je važna za snabdevanje Sjedinjenih američkih država naftom, štrajkovi i nemiri ugrožavaju izvoz. A zemlje OPEK-a su morale da priznaju da su one svoje dolare zaradjene od prodaje nafte trošile na sve i svašta samo ne na proširenje proizvodnje i modernizaciju svojih postrojenja za crpljenje nafte – tako da one ne mogu da proizvode više nafte nego do sada.

Ali nasuprot nedovoljne ponude stoji povećana potražnja. Sjedinjene američke države su najveći potrošač nafte u svetu, one se i dalje razbacuju potrošnjom tog energenta, a uz to je još predsednik Džordž Buš odlučio da do vrha napuni nacionalne strateške rezerve nafte. Na Dalekom istoku Kina se razvija u sve žednijeg džina, kada je u pitanju ta dragocena crna tečnost, i ona je ove godine izrasla u drugog po veličini potraživača nafte u svetu. A na horizontu se već može prepoznati sledeći gigant sa svojim rastućim standardom i željom da prati kult automobila koji vlada na Zapadu – a to je Indija.

Nedovoljna ponuda i povećana potražnja su razlozi za eksploziju cena nafte. Ne pomaže ništa da se krivica prebacuje na špekulante, koji navodno veštački podižu cenu nafte. Jer i na tržištima budućnosti važi zakon ponude i potražnje. Tržišta dakle funkcionišu potpuno normalno i šalju nedvosmisleni signal: nafta je dobro kojeg nema dovoljno i samim tim je skupo. Tu ne pomaže ni lamentiranje ni nada u bolja vremena – ona neće doći. Upravo suprotno – Medjunarodna agencija za energiju procenjuje da će se potrošnja nafte u narednih 25 godina povećati za 50 odsto.

Ova eksplozija cena će, medjutim, možda imati i lekovito dejstvo. Naravno, ekonomisti u Nemačkoj mogu da se žale da će povećanje cene nafte dovesti do smanjenja privrednog rasta. Ali istovremeno ta eksplozija cena nam jasno predočava da nafta nije neiscrpno dobro i da privreda u svetu neće moći na nju večno da računa. Preostale rezerve nafte su isuviše vredne da bismo lož-uljem grejali loše zadhtovane kuće, da bismo se autom vozili da bacimo pismo u poštansko sanduče ili da bismo za 19 evra leteli od Kelna do Barselone.

Iz ove eksplozije cena se može i nešto dobro izroditi. Ona nas primorava da vodimo dalekovidu energetsku politiku kako bismo smanjili zavisnost od takozvanog “crnog zlata”. Ona primorava industriju da još intenzivnije razmišlja o procesu proizvodnje sa većom uštedom energije, primorava potrošače da se preorijetišu na automobile sa manjom potrošnjom i da više štede na grejanju. Najzad, ona primorava proizvodjače energije da više nego dosad investiraju u istraživanje i proizvodnju obnovljivih energija. Što nafta bude skuplja, utoliko će biti isplatljivija svaka inovacija koja smanjuje našu zavisnost od nje.