1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Centralizam je Srbiju skupo koštao

11. februar 2011.

Centralne vlasti u Srbiji veoma nerado će se odlučiti na decentralizaciju i gledaće da to odlože što je duže moguće. Stiče se utisak da je jedini izlaz proces pristupanja Srbije Evropskoj uniji.

https://p.dw.com/p/Qzyo
Vojvođanska skupština
Vojvođanska skupštinaFoto: DW / Dinko Gruhonjic

Decentralizacija je veoma često pominjana reč u Srbiji, ali političari veoma slabo prelaze sa reči na dela kada je u pitanju prepuštanje vlasti sa centralnog na niže nivoe vlasti, odnosno bliže građanima.

Profesorka beogradskog Fakulteta političkih nauka Snežana Đorđević za Dojče vele kaže da je politička elita zapravo glavni kočničar procesa decentralizacije. „Politička elita kod nas nije suštinski za decentralizaciju. Prosto, samo ono što moraju da učine zbog kretanja prema Evropskoj uniji, oni pristanu, ali sve je to vrlo nevoljno. Njima se ne spuštaju poslovi i novac na lokalni nivo, jer će to da im izvuče novac iz džepova i iz tih tajnih kanala. Mi danas imamo sistemsku korupciju. Pa vidite koliki je bio otpor da se donese zakon o finansiranju političkih partija. Vidite šta se dešava sa Kolubarom... To je slika kako funkcionišu naša javna preduzeća...”, navodi Snežana Đorđević.

Ona podseća da je i danas na snazi takozvani „Šešeljev” zakon iz 1995. godine, kada je oduzeta imovina gradovima i opštinama i prebačena u posed centralnih vlasti. A predsednik Skupštine grada Zrenjanina Aleksandar Marton za naš program kaže da lokalne samouprave imaju veoma malo ingerencija.

„Praktično sa setom slušamo priče od gradonačelnika Zrenjanina iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka - koliko je tu puno para bilo, koliko je ingerencija bilo, da je praktično lokalna skupština određivala ko će biti načelnik policije, ko će sedeti u sudovima i na ostalim odgovornim funkcijama... E to je bila prava lokalna samouprava! A sada imamo samo neku imitaciju”, ocenjuje Marton.

Ni pružni prelaz bez dozvole centrale

Prema njegovim rečima, brojni su primeri apsurdnosti centralizma. „Na primer, jedan običan pružni prelaz mi godinu dana nismo mogli da uradimo, jer smo čekali na dve dozvole iz Beograda. Nadam se da će kad-tad u Beogradu sazreti svest da nije toranj na Avali važniji od gladnih u celoj Srbiji”, navodi Marton. On je izrazio očekivanje da će se to desiti u nekoliko narednih godina i ocenio da kako taj proces bude jačao, Srbija će biti bliža Evropskoj uniji.

I Snežana Đorđević ocenjuje da je jedini izlaz u pristupanju Srbije Evropskoj uniji, ali dodaje da to neće biti, ni brzo niti lako. „Evropa apsolutno traži demokratizaciju i decentralizaciju sistema, korišćenje demokratskih instituta, uključivanje građana i tako dalje. Kod nas će političari gledati da to odlože koliko god je moguće, ali nama kao građanima je to vrlo skupo, ta odlaganja su za nas najgora”, upozorava Đorđevićeva.

Naši sagovornici navode da se gradovima i opštinama sredstva iz državne kase prečesto prebacuju isključivo prema stranačkom principu, dok su izvorni prihodi na lokalu veoma mali.

Ekonomisti upozoravaju da veliki deo investicija ne dolazi u Srbiju upravo zbog nepostojanja zakona o vraćanju imovine lokalnim samoupravama. Drugim rečima, iako je centralizam Srbiju do sada koštao preskupo, čini se da centralne vlasti od njega još dugo neće odustati. Umesto toga, pominjanje decentralizacije i dalje će se poistovećivati sa separatizmom.

Autor: Dinko Gruhonjić, Novi Sad

Odg. urednik: Jakov Leon