Crna Gora prolazi kroz ustavnu krizu

Prema odredbama važeceg Ustava, za donošenje najvišeg pravnog akta potrebna je dvotrecinska vecina u Skupštini Crne Gore. Vladajucoj koaliciji bi tu vecinu mogao da obezbjedi jedino opozicioni Pokret za promjene (PzP), ali on tu podršku uslovljava raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora.

„To je evropski standard, a naredne godine cemo ionako imati redovne predsjednicke izbore", kazao je u izjavi za RDW lider ove stranke Nebojša Medojevic i istakao: „PzP ce, zaista, poštujuci evrpske i demokratske standarde insistirati na tim zahtjevima, medu kojima je svakako jedan od osnovnih organizovanje novih izbora".

Ali, malo je izgleda da ce na to pristati celnici vladajuce koalicije, ciji je rejting, nakon proglašenja nezavisnosti, u padu.

Zato eksperti i analiticari u Podgorici procjenjuju da je sada najizglednija opcija da se o ustavu na referendumu izjasne gradani.

Inace, najnezadovoljniji Nacrtom novog ustava su pripadnici manjinskih naroda.

Poslanik opozicione Srpske liste u crnogorskoj Skupštini Zoran Žižic je za naš radio rekao da novi ustav ne garantuje ravnopravnost naroda i nacionalnih manjina, što ce, kako je dodao, produbiti podjele u ovoj državi.

„To se posebno odnosi na Srbe", smatra Žižic. „Srbi u Crnoj Gori su marginalizovani na svaki nacin. Stvara se neka nova Crna Gora koja lici na privatnu državu, a koja nema veze sa onom državom u kojoj su živjeli naši preci."

Isto tako, male su šanse da za postojeci Nacrt ustava glasaju predstavnici Bošnjaka i Albanaca, koji tvrde da se tim dokumentom njihova stecena prava nastoje redukovati.

I ministar za prava manjina u crnogorskoj Vladi Fuad Nimani rekao je za DW da se u najvišem pravnom aktu mora inkorporirati tzv. Mala povelja o ljudskim i manjinskim pravima bivše Državne zajednice Srbija i Crna Gora, koja je i od strane medunarodnih eksperata ocijenjena kao veoma dobar okvir za uredenje tih prava.

„Na taj bi se nacin riješila vrlo važna kolektivna prava manjina, ukljucujuci i njihovo ucešce na svim nivpoima vlasti, te garantovane mandate u republickom Parlamentu", kazao je Nimani i istakao da je to slucaj u svim državama regiona.

„Prema tome, mi moramo iskoristiti dobra iskustva iz zemalja u okruženju i inkorporirati te dobre norme u novi crnogorski ustav.

To su i preporuke i Savjeta Evrope i Venecijanske komisije."

U svakom slucaju, Crna Gora prolazi kroz ustavnu krizu. U Skupštini ne postoji potrebna vecina za donošenja ustava, a ako ga glasaci Pokreta za promjene i pripadnici manjina ne podrže na referendumu, Crna Gora ni ove godine nece dobiti najviši pravni akt.