Crnogorski jezik

Prema prvim objašnjennima stručnjaka, u novi jezik ne bi trebalo uvoditi "ništa što nije prisutno i prihvaćeno u govoru većine crnogorskih građana".

To znači da se neće prihvatiti ideje iz određenih krugova, da se uvode arhaizmi i dodatna tri slova, po čemu bi se novi jezik razlikovao od srpskog.

Srpsko-hrvatski osnova crnogorskog jezika

Direktor Institita za strane jezike Igor Lakić kaže da osnova crnogorskog treba da bude bivši srpsko crnogorski jezik:

"Mislim da se neće insistirati na razlikama već na tome da se ovaj haos koji sada vlada dovede u red i da će osnova biti standardi koji su važili u srpsko-hrvatskom jeziku", kazao je on.

Stručnjaci za jezik koje smo kontaktirali ukazuju i da se moraju izbeći zamke da se po svaku cenu insistira na razlikama u odnosu na srpski jezik, kao što se to iz političkih razloga svojevremeno radilo u Hrvatskoj, pa su se usvajale reči koje nikada ranije nisu postojale.

Srpski, maternji jezik za 60 odsto gradjana

Prema poslednjem važećem popisu stanovništva iz novembra 2003. godine, oko 22 odsto građana se izjasnilo za crnogorski kao svoj maternji jezik, dok se 60 odsto izjasnilo da govori srpski.

Zbog toga pojedini stručnjaci smatraju da crnogorski jezik kao kategorija ne treba da postoji. Dragan Koprivica sa Filozofrskog fakulteta iz Niksića za Dojče Vele kaže da se u ovom slučaju radi o "komičnim igrama bez granica vladajuće koalicije u pokušaju da veštački uzdignu imidž Crne Gore".

Nemački u Velikoj Austriji, a novi crnogorski jezik u maloj Crnoj Gori

"Bolje bi im bilo da od Crne Gore naprave pravnu državu, da se bore protiv kriminala, bezakonja i korupcije i svega onoga što ruži Crnu Goru u očima međunarodne zajednice. Velika Austrija i dalje se drži nemačkog kao službenog jezika, tako da izgleda smešno kada mala Crna Gora pokušava da navodno poveća svoj dignitet prekrštavanjem srpkog u crnogorski jezik", kazao je on.

Novim Ustavom Crne Gore, koji je usvojen krajem prošle godine, crnogorski jezik je definisan kao službeni jezik u Crnoj Gori. Kao "jezici u službenoj upotrebi" navedeni su srpski, bosanski, hrvatski i albanski jezik.

Ta odreba izazvala tada je izazvala oštre kritike i pitanje -kako se izboriti sa mogućom komičnom situacijom da poslanik koji se izjasnio da govori srpski/bosanski ili hrvatski u parlamentu traži zvaničan prevod na crnogorski jezik.