1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Da li hemikalije uzrokuju gojaznost?

dw14. jun 2008.

Naučnici smatraju da novo istraživanje pokazuje da određene hemikalije izazivaju gojaznost. To saznanje može naročito biti od koriste u ishrani dece, budući da u svetu ima sve više gojaznih.

https://p.dw.com/p/EJaZ
U svetu je sve više gojaznih
U svetu je sve više gojaznihFoto: picture-alliance/dpa

Tri studije prikazane na 16. Evropskom kongresu gojaznosti, održanom u Ženevi, pokazale su da su miševi, koji su neko vreme bili izloženi određenim hemikalijama, koje se koriste svakodnevno, kasnije su bili znatno deblji.

Oko 2500 svetskih stručnjaka jena osnovu toga, stvorilo preventivne programe i medicinske tretmane protiv gojaznosti.

Skoro polovina svetske populacije ima prekomernu težinu. Naučnici tvrde da problem iz dana u dan postaje sve veći. Naime, veliki broj ljudi prerano umire, jer gojaznost izaziva bolesti, kao što je dijabetes ili bolesti srca.

Tvrdnje potkrepile istraživanja

Na konferenciji o gojaznosti u Ženevi, naučnici su prikazali rezultate nekoliko studija, izvedenih na životinjama, na osnovu kojih se vidi da izlaganje određenim supstancama u veoma ranim fazama života čoveka, čak i kod fetusa, a i tokom ranog detinjstva, može doprineti gojaznosti.

„Gojaznost počinje rano. Jer izlaganje hemikalijama na samom početku života i razvoja može kasnije prouzrokovati gojaznost."

Džeri Hajndel radi u američkom Nacionalnom institutu za zdravo okruženje. On kaže da se ove hemikalije koriste kako bi se napravili određeni proizvodi, kao na primer bočice za bebe, konzervice i plastična pakovanja za hranu.

„Reč je o vrlo maloj količini hemikalija u nekom određenom periodu, tokom razvoja. Možda čak samo dan ili dva i onda nikada više. Ali, stvar je u tome šta se to dešava u vrlo osetljivom periodu, vrlo pogodnom za razvitak gojaznosti, a kasnije i nekih bolesti, kao što je dijabetes i metabolički sindrom, koji se razviju kasnije kod dece."

Previše hrane + premalo aktivnosti = gojaznost

Naučnici se slažu u tome da previše hrane i premalo aktivnosti i dalje predstavljaju glavni razlog gojaznosti. Ali nove studije pokazuju da su miševi čiji je hormonalni sistem napadnut hemikalijama u osetljivoj fazi razvoja, skloni tome da budu debeli kad odrastu.

Brus Blumberg je biolog na Kalifornijskom Univerzitetu u Irvinu. On istražuje vezu između gojaznosti i jedne posebne vrste hemikalija koja se zove Tributilin. Reč je o fungicidu, sredstvu koje se koristi protiv gljivičnih oboljenja, ali za tretman industrijskih voda, u banjama. Nalazi se i u različitim vrstama plastike koja se korsiti za proizvodnju cevi za vodu.

„Izlaganje vrlo malim količinama tributilina može da naškodi metabolizmu, tako da životinje, a verovatno i ljudi, počinju da se goje. Mi takođe znamo, na osnovu nekih drugih istraživanja, da lekovi koji koriste isti receptor takođe izazivaju gojaznost. Mi smo eksperimentalno dokazali da se miševi u majčinom stomaku samo jednom izloženi tributilinu, kasnije ugoje za 15 odsto."

Izlaganje hemikalijama opasno

Suzan Fenton iz američke agencije za zaštitu životne sredine, kaže da izlaganje hemikalijama koje se recimo nalaze u plastičnom pakovanju za pravljenje kokica u mikrotalasnoj pećnici doprinosi razvoju gojaznosti, raka ili reproduktivne abnormalnosti.

Naučnici smatraju da ove informacije mogu promeniti mišljenje o gojaznosti i ophođenje prema gojaznim ljudima. Ako se dokaže da se rezultati ovih studija odnose i na ljude, onda se mora menjati čitava strategija borbe protiv gojaznosti. Prioritet mora biti sprečavanje gojaznosti još u najranijem dobu, a ne kod odraslih.

Neuroendokrinolog na američkom Univerzitetu Tuft, Beverli Rubin, kaže da ljudi mogu sprečiti izlaganje određenim hemikalijama koje utiču na hormonalni sistem:

„Vrlo lako držati se dalje od polikarbonske plastike, zatim koristiti svežu hranu umesto konzervirane. Izbegavati izvore za koje znamo da sadrže Bisfenol A."

Opasnost zvana Bisfenol A

Rubin je radila eksperiment na ženkama miševa, čije su majke bile izložene Bisfenolu A, koji se takođe obično koristi i u plastici za proizvodnju bočica i posuda. Rezultat je bio da su miševi kasnije bili znatno deblji.

Svetska zdravstvena organizacija navodi da je oko 400 miliona ljudi gojazno, među njima 20 miliona dece mlađe od pet godina. Naučnici se takođe slažu u tome da uzroci gojaznosti mogu biti različiti, a samim tim i da postoji mnogo načina da se ona zaustavi.

Oni su naveli rezultate novijih istraživanja koji bude optmizam jer su pokazala da gojazni pacijenti mogu, doduše tokom dužeg vremena, izgubiti višak kilograma a da ne koriste hemijska sredstva. Umesto njih se pribegava postepenom gubljenju kilograma,a primjenjuju se inovativne i intezivne terapije.