1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Da li išta više drži na okupu nemačku vladajuću koaliciju?

5. april 2024.

Neslaganja među strankama vladajuće nemačke koalicije sve su veća. Svađaju se oko slanja oružja Ukrajini, ali najviše oko novca i budžeta za 2025. godinu.

https://p.dw.com/p/4eRuI
Šefovi vladajuće koalicije: Kristijan Lindner (FDP), Robert Habek (Zeleni) i Olaf Šolc (SPD) u Bundestagu
Šefovi vladajuće koalicije: Kristijan Lindner (FDP), Robert Habek (Zeleni) i Olaf Šolc (SPD)Foto: Kay Nietfeld/dpa/picture alliance

Nemački ministar finansija Kristijan Lindner ponovo izaziva previranja u koaliciji. Lider Liberala (FDP) iskoristio je dane oko Uskrsa da još jednom ubaci svoje političke zahteve u tekuće pregovore o budžetu. Oni se mogu sažeti ovako: Nemačka bi trebalo da ostvari ogromne uštede, a idealno bi bilo da uštedi na socijalnim davanjima. Dugoročno gledano, to je najbolji način da se pokrije rastuća vojna potrošnja, naveo je on.

Nemački mediji to su preneli pod sledećim naslovom: „Penzija ili naoružanje?“ Socijaldemokrate (SPD) i Zeleni, koji zajedno sa Lindnerovim Liberalima čine vladu, oštro su reagovali. Uostalom, kancelar Olaf Šolc je pre Uskrsa izjavio: „Meni je vrlo jasno – a to je bila i osnova za koalicioni sporazum – da nećemo planirati bilo kakvo pogoršanje u oblasti socijalne države.“ Vicekancelar iz stranke Zelenih i ministar privrede Robert Habek dao je slične izjave.

Lindner očekuje predloge za štednju do 19. aprila

Lindner, međutim, od svojih zahteva ne odustaje. On treba da sastavi budžet za 2025. godinu i već sada se zna da će nedostajati između 25 i 30 milijardi evra, što je oko 15 odsto iznosa koji bi bio potreban za realizaciju političkih planova svih ministarstava. Lindner je sada definisao gornje granice za sva ministarstva i skoro svuda su one znatno niže od onoga što je odobreno za 2024. Kaiš bi posebno trebalo stegnuti kada je u pitanju razvojna pomoć, ali i u Ministarstvu za brigu o porodici i Ministarstvu spoljnih poslova.

Ministar finansija, Liberal Kristijan Lindner, insistira na štednji
Ministar finansija, Liberal Kristijan Lindner, insistira na štednjiFoto: Rat der EU

Trebalo bi da ministarstva do 19. aprila daju konkretne predloge gde tačno žele da uštede novac – a ministru finansija nije teško da ih pri tome savetuje. „Zaokret u socijalnoj državi“ je u Nemačkoj isto tako neophodan, kao i „ekonomski zaokret“, kaže Lindner. S obzirom na dramatično lošu ekonomsku situaciju, to poređenje je isto što i objava rata koalicionim partnerima.

Čini se da je došao kraj koalicionoj slozi

SPD, Zeleni i Liberali zajedno vladaju od decembra 2021, a naredni redovni savezni izbori održaće se u septembru 2025. Do tada ima još skoro godinu i po dana. Međutim, sve je jači utisak da je koalicija, koju po stranačkim bojama zovu i „semafor“, već odavno iskoristila svoj potencijal.

U principu, postoje velike razlike između dve leve i jedne ekonomski liberalne stranke. U početku su svi pokušavali da to ostave po strani i da nađu zajednički jezik. Sebe su doživljavali kao progresivnu koaliciju i nastojali da modernizuju Nemačku. Ali, onda je Rusija napala Ukrajinu, energetska kriza i inflacija pogodile su zemlju, ekonomija je doživela krah i novca je bilo sve manje.

Stranke su pre izbora najbliže jedna drugoj

Neki od projekata dogovorenih u koalicionom sporazumu su realizovani, drugi su propali s obzirom na trenutnu situaciju. Koalicija beleži loše rezultate u istraživanjima javnog mnjenja: nikada vlada nije bila toliko nepopularna među građanima. Posebno su Socijaldemokrate i Liberali daleko ispod nivoa podrške koju su dobili na prethodnim izborima.

Evropski parlament će se birati u junu, a u septembru će se održati izbori u tri nemačke pokrajine. U toj situaciji, same stranke su najbliže jedna drugoj. Kristijan Lindner je krajem marta rekao novinskoj agenciji dpa da građani na izborima mogu da odluče „da li treba da bude više države, više dugova i većih poreza ili im je draža mršava država sa manjim teretom kamata i nižim porezima“.

Promena tona u nemačkoj vladajućoj koaliciji

I to nije sve što razdvaja semaforsku koaliciju. Mišljenja se već mesecima razilaze kada je u pitanju isporuka oružja Ukrajini. U tom smislu, Zeleni i Liberali su bliži i slažu se oko vojne podrške, dok SPD redovno okleva kada je u pitanju teško naoružanje. To je bio slučaj s tenkovima „Leopard“, a ništa drugačije nije ni sa krstarećim raketama „Taurus“.

Dok se gusenice nemačkih tenkova sada već kotrljaju u Ukrajini, Šolc i dalje odbija isporuku „Taurusa“. „Ja sam kancelar i zbog toga će tako i da bude!“, rekao je on u martu. Ali, debata se nastavlja uprkos njegovom vetu. I postaje sve otrovnija.

Tokom poslednje sedmice zasedanja Bundestaga pre Uskrsa, SPD je koristio reči poput „zlonamerno“ i „primitivno“ govoreći o izjavama Liberala. Kancelar iz redova socijaldemokrata izjavio je i da su argumenti Zelenih i Liberala „sramni“ i „smešni“.

Kancelar Olaf Šolc (SPD) i dalje odbija isporuku raketa „Taurus“
Kancelar Olaf Šolc (SPD) i dalje odbija isporuku raketa „Taurus“Foto: Liesa Johannssen/REUTERS

Liberali su s druge strane optužili vođu socijaldemokratske poslaničke grupe u Bundestagu Rolfa Miceniha da želi da ostavi Ukrajinu na cedilu i ponovo se približi Rusiji, jer je govorio o „zamrzavanju“ rata. I dok je Micenih govorio u Bundestagu, ministarka spoljnih poslova iz redova Zelenih Analena Berbok odmahivala je glavom tako da to svi mogu da vide. Vodeće ličnosti Liberala naposletku su u Bundestagu i glasale za predlog opozicije za isporuku „Taurusa“, dakle protiv kancelarovog veta.

Na novim izborima svi bi bili gubitnici

U takvoj situaciji činjenica da se Šolc i dalje oslanja na semaforsku koaliciju zvuči skoro kao bajka. „I dalje ima nešto u tome da se držimo zajedno“, rekao je on na proslavi godišnjice osnivanja Socijaldemokratske partije Nemačke. Nada se da se „duh celovite vlade može ponovo rasplamsati“, a kada postoje „različita mišljenja“, onda, kaže, samo mora da im se pronađe zajednički imenilac.

Može li to da bude nešto više od obične želje? Malo je verovatno da će se koalicija raspasti pre vremena i da će doći do novih izbora. SPD bi rizikovala da izgubi premijersko mesto, a FDP bi morala da strahuje da li će ponovo ući u Bundestag. Verovatnije je da će sve tri stranke nastaviti po starom: da se svađaju i nekako pokušavaju da izoštre svoje profile.

Bude se sećanja na SPD kao „partiju mira“

Za SPD to znači razmišljanje o svojoj tradiciji mirovne stranke. Kada je nekadašnji kancelar Gerhard Šreder 2002. godine odbio nemačko učešće u ratu u Iraku, stanovništvo ga je veoma dobro prihvatilo. SPD je kasnije pobedila na izborima iako se već smatralo da su gubitnici. Mogu li se povući paralele s trenutnom situacijom? Kada je francuski predsjednik Emanuel Makron rekao da ne treba isključiti slanje kopnenih trupa u Ukrajinu, Olaf Šolc je požurio da izjavi da nikada neće poslati vojnike Bundesvera u Ukrajinu.

I Olaf Šolc je 2002. aplaudirao dok su se tadašnji kancelar SPD Gerhard Šreder (levo) i tadašnji ministar spoljnih poslova iz redova Zelenih Joška Fišer grlili nakon potpisivanja koalicionog sporazuma
I Olaf Šolc je 2002. aplaudirao dok su se tadašnji kancelar SPD Gerhard Šreder (levo) i tadašnji ministar spoljnih poslova iz redova Zelenih Joška Fišer grlili nakon potpisivanja koalicionog sporazumaFoto: Thomas Koehler/photothek/picture alliance

Tamo gde ga drugi optužuju za kolebljivost, pa čak i kukavičluk, kancelar govori o razboritosti, i sebe vidi kao zastupnika većinskog mišljenja građana koji podržavaju isporuke oružja Ukrajini, a istovremeno se boje da bi Nemačka mogla da bude uvučena u rat.

Međutim, zapaljivo pismo koje su pet istoričara nedavno uputili Izvršnom odboru Socijaldemokrata podgreva sumnju u to da je kancelarova neodlučnost u stranci nesporna. U pismu profesori – a svi su inače članovi SPD – optužuju kancelara za nedostatak „nedvosmislene solidarnosti“ s Ukrajinom. Izjava o „zamrzavanju“ rata bila je „fatalna“, smatraju, a tvrdnje SPD su „više puta bile proizvoljne, pogrešne i često činjenično netačne“, navodi se između ostalog u pismu.

Profesori, uključujući i poznatog naučnika Hajnriha-Avgusta Vinklera, dolaze do zaključka koji je isto što i šamar direktno Olafu Šolcu: „Kada kancelar i partijsko rukovodstvo povuku crvene linije ne za Rusiju, već isključivo za nemačku politiku, oni slabe nemačku bezbednosnu politiku i idu na ruku Rusiji.“

Ovaj članak je prvobitno objavljen na nemačkom.