1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Da li je na Marsu, ipak, bilo života?

22. april 2011.

Na Južnom polu Marsa je trideset puta više zaleđenog ugljen-dioksida nego što se pretpostavljalo. To ukazuje da su nekada postojali bolji uslovi i da je možda bilo vode - to bi sada trebalo da utvrdi nova sonda NASA.

https://p.dw.com/p/112M1
MarsFoto: AP

Mars je sve pre nego gostoljubiv za život, ali nije moralo uvek biti tako. Ako ništa drugo, njegova atmosfera je nekada bila gušća nego što se donedavno mislilo – i pri tom prilično prašnjava. To su zaključili američki istraživači na osnovu pronalaska velike količine suvog leda na Južnom polu Marsa. Radarske slike sa sonde „Mars Reconnaissance Orbiter“ pokazuju da je tamo trideset puta više zaleđenog ugljendioksida nego što se znalo.

Otkriće ide u prilog pretpostavci da je veoma davno Mars imao gušću atmosferu sastavljenu od ugljendioksida i tekuću vodu, piše tim istraživača u časopisu „Sajens“.

Gušća atmosfera

U vremenima u kojima je planeta imala više zakrivljenu rotacionu osu na polove Marsa moglo je da stigne dovoljno svetlosti Sunca da istopi led koji se tamo nalazio. Otopljeni ugljendioksid stvorio je gušću atmosferu u kojoj je bilo više peščanih oluja, a verovatno je bilo i više područja u kojima je moglo biti tekuće vode koja nije dostizala tačku ključanja. To su bar pretpostavke od kojih polaze istraživači.

Flash-Galerie Russland Übungsmission Marslandung
Simulacija leta na MarsFoto: AP

U američkoj agenciji za istraživanja svemira sada se nadaju da će novi robot poslati više podataka o ranijim uslovima života na Marsu. Biće lansiran krajem godine. I vozilo, i svi uređaji za merenje i analize kojima je opremljeno predstavljaju najnovija dostignuća u istraživanju kosmosa. Robot bi trebalo da se spusti na Mars u avgustu 2012. godine i tada počinju dvogodišnja istraživanja.

Robot se zove „Curiousity“, znatiželja, i ime je na javnom konkursu predložila dvanaestogodišnja učenica.

Delo hiljada naučnika i inženjera

Na robotu je četiri godine radilo hiljadu naučnika, inženjera i tehničara u Jet Propulsion Laboratory u Pasadeni, u Kaliforniji. Još toliko naučnika u drugim istraživačkim centrima u SAD, Kanadi i Evropi radilo je na raznim instrumentima kojima će biti opremljen robot.

Za razliku od sonde koja je otkrila zamrznuti ugljendioksid na Južnom polu i koja samo kruži oko Marsa novi robot će se i spustiti na Crvenu planetu. Istina, tamo su već bila dva vozila – „Spirit“ i „Opportunity“, ali robot „Curiosity“ je dvostruko duži i pet puta teži od njih.

Robot će preći put od dvadesetak kilometara na površini planete, znatno više od predhodnika. Pored mnogobrojnih senzora opremljen je i sa deset kamera, četiri spektometra i dva detektora zračenja. „Još nikada nije korišćeno toliko instrumenata kako bi se našao odgovor na jedno pitanje – kako je izgledao Mars u ranoj istoriji i da li su tadašnji uslovi omogućavali život“, kaže jedan od naučnika.

Dakle, osnovno pitanje glasi: da li je ikada bilo života na Marsu? Preduslov za to bila bi tekuća voda. Zaleđeni ugljendioksid indicija je da je moglo biti i tekuće vode, ali ni u kom slučaju nije i dokaz. Taj dokaz mogao bi da otkrije znatiželjni novi robot.

dpa/sol/nb/jil