Da li je nemački jezik ugrožen?

Nemački, sa 120 miliona ljudi koji ga govore, ne spada u tu grupu, ali ipak postoje razlozi za brigu. Pre svega je kod dece stranaca, ali i dece nemačkih radnika, znatno opala sposobnost govora i čitanja nemačkog jezika. A to će imati vrlo negativne posledice za budućnost nemačkog društva.

"Ja imam samo jednu nemačku učenicu, svi ostali učenici su drugih nacionalnosti: turske, libanske i mnogih drugih", kaže Helga Ditrih

Otežano sporazumevanje sa učenicima stranog porekla

Helga Ditrih je nastavnica u osnovnoj školi "Mozes Mendelson" u radničkom delu Berlina "Tirgarten". Sa problemom unazađivanja nemačkog jezika ona se susreće svakodnevno.

"U svakodnevnoj nastavi često nailazimo na nedovoljno poznavanje nemačkog jezika. Imamo problema u sporazumevanju sa učenicima".

Treba pravovremeno reagovati

Statistika pokazuje da 60 odsto dece stranaca pohađa samo osnovnu školu, a čak jedna trećina je i ne završi. Oko polovine 15-godišnjaka iz radničkih porodica ili porodica stranaca slabo čita i piše. PISA-koordinatori iz Organizacije za evropsku saradnju i razvoj upozoravaju da će, zbog toga, imati ozbiljne probleme da se uklope u radno okruženje. Izgleda da društvo sve više gubi zajednički jezik, a samim tim i jedinstvo. Obrazovna politika treba pravovremeno da reaguje, izjavljuje predsednica "dečije komisije" nemačke vlade Mariam Grus:

"Istina je da imamo sve veći problem sa decom stranaca, ali i sa nemačkom decom koja ne vladaju dovoljno dobro nemačkim jezikom. Po mom mišljenju treba početi još u dečijem vrtiću, to može biti kroz igru ili programe za učenje nemačkog".

Nastavu treba prilagoditi strancima

Obrazovni političari i udruženja stranaca diskutuju o nizu mera za poboljšanje stanja. Predsednik Turske zajednice Haki Keskin predlaže jednu godinu obaveznog pohađanja dečijeg vrtića. Dok predsednik Saveza turskih preduzetnika Esref Unsal predlaže da se zakonom broj stranaca u školi ograniči na 25 procenata, ne bi li se održao nivo nemačkog jezika, profesor istorije i berlinski predsedavajući udruženja nastavnika Helge Ditrih želi da se nastavni plan, ali i nastavno veće, prilagode islamsko-hrišćanskom društvu.

"Đaci dolaze iz raznih kulturnih krugova, imaju uzgred i predavanja o Kuranu. Kako da im objasnimo i da ih zainteresujemo za "uticaj crkve u srednjem veku", kada su oni mišljenja da ne pripadaju hrišćanstvu i čak ga odbijaju. Želeo bih da nemački učitelji zajedno rade sa učiteljima doseljenicima, ne samo na planu nastave, već i van nje. Da zajedno odlučujemo šta se se raditi na časovima. Mislim da bi to dovelo do uspešnije nastave".

Još neko vreme će se govoriti o tome koje će mere najuspešnije pomoći deci radnika i stranaca da imaju iste šanse za obrazovanje kao deca akademaca. Jedno je sigurno: nemački predstavlja ključ za budućnost pojedinca i društva.