1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Da li je nesreća mogla biti izbegnuta?

26. jul 2009.

U Hrvatskoj se intezivno traga za mogućim uzrocima železničke nesreće koja se dogodila u petak, kada je voz koji je saobraćao na relaciji Zagreb-Split iskočio iz šina između stanica Labin Dalmatinski i Kaštel Stari.

https://p.dw.com/p/IxXE
U železnićkoj nesreći kod Splita poginulo šest osoba
U železnićkoj nesreći kod Splita poginulo šest osobaFoto: picture-alliance/ dpa

Profesor Vatroslav Grubišić, nemački stručnjak za železničku tehniku, u ekskluzivnom razgovoru za Dojče vele govori o stravičnoj katastrofi kod Splita. On je već 2004. godine upozoravao na moguću nesreću nagibnog voza.

Predviđena katastrofa

„Hrvatskoj preti katastrofa nagibnog voza“ – pod tim je naslovom Nacional pre pet godina (broj 441) objavio razgovor sa profesorom Vatroslavom Grubišićem, nemačkim stručnjakom za železnički saobraćaj.

U tom intervjuu Grubišić je upozorio da nagibni vozovi HŽ-a (Hrvatske železnice), koji su počeli da voze u junu 2004. godine, nisu testirani na hrvatskim prugama, te da postoji velika opasnost od železničkih nesreća s katastrofalnim posledicama.

Bio sam šokiran vešću o nesreći kod Splita. Bojao sam se da tako nešto može bilo kada da se dogodi“.

Neprilagođena tehnika

Grubišić tvrdi da tehnika nagibnih vozova HŽ-a nije prikladna za korišćenje u uslovima koji vladaju na većini pruga u Hrvatskoj. „Opterećenja su, na primer na specifičnoj pruzi Zagreb-Split, puno veća nego što je to projektovano u konstrukciji vozova, tako da to može dovesti do lomova osovina i nesreća“.

Grubišić podseća da pruge u Hrvatskoj uopšte nisu pogodne za nagibne vozove. Oni ne mogu razvijati maksimalnu brzinu, i ne mogu da se koriste u punom kapacitetu (moguće su maksimalne brzine i do 180 km/h).

Intezivno se ispituju uzroci nesreće
Intezivno se ispituju uzroci nesrećeFoto: AP

Na pitanje da li katastrofa u Hrvatskoj mogla da bude sprečena, Grubišić kaže: „Puno me pitate…sumnjam da su kočnice zakazale. To je teoretski moguće, ali bi me začudilo. Ne znam da li se katastrofa moglo izbeći. Mislim da se katastrofa morala izbeći i da smo kod ovih vozova u Hrvatskoj bili malo naivni, jer jedan kompleksni sistem nije bio pravilno korišćen. Čudi me da je voz iskočio s pruge, jer upravo ta tehnika nagibnog voza sprečava takvo iskakanje!“

Neophodna nezavisna istraga

Grubišić nije želeo da špekuliše o razlozima nesreće kod Kaštela. On je samo naglasio da bi istragu uzroka trebali obaviti isključivo nezavisni stručnjaci – a nikako stručnjaci HŽ-a: „Oni bi na koncu-konca mogli biti i odgovorni za katastrofu.“

Nesreća se dogodila u blizini provalije
Nesreća se dogodila u blizini provalijeFoto: picture-alliance/ dpa

Grubišić je stručnjak sa svetskom reputacijom i sudski veštak za velike železničke nesreće s bogatim iskustvom. Radio je ekspertizu nesreće koja se dogodila u Nemačkoj u junu 1998. godine. Tada je brzi voz ICE na relaciji Hamburg-Hanover iskočio iz šina nakon što je pukao kotač – u nesreći je poginuo 101 putnik.

Grubišić je istraživao i uzroke iskakanja kompozicije brzog nagibnog voza ICE na pruzi između Nirnberga i Kemnica.

U intervju danom Nacionalu 2004. godine Grubišić je istakao da su vozovi Regio Croatia, koje je kupila Hrvatska, građeni prema istim standardima kao i vozovi Regio svinger 612, naslednici nagibnih vozova ICE VT 605 koji su nakon nesreće između Nirnberga i Kemnica povučeni iz upotrebe 2003. godine.

autor: Srećko Matić

odg. urednica: Željka Bašić