Da li je rezolucija RS antiustavna?

Rezolucijom se, između ostalog, obavezuje član Predsedništva Bosne i Hercegovine iz manjeg entiteta da uloži veto na svaku odluku u državnom Predsedništvu kojom bi predsedavajući Haris Silajdžić bio ovlašćen da predstavlja državu, bez prethodno utvrđene platforme.

Veto na štetu države a u korist entiteta

Ekspert za ustavno pravo Kasim Trnka smatra da je ova odredba u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine. "To bi, u stvari, značilo ograničavanje ustavnih ovlaštenja BiH jer je jedino Predsjedništvo ovlašteno da vodi vanjsku politiku. Istina, istupanje na međunarodnim forumima bi trebalo da bude rezultat usaglašenih stavova članova Predsjedništva, ali se pri tome ne bi smjela zloupotrebljavati pozicija člana Predsjedništva koji, nekada iz efemernih razloga, onemogućava vođenje vanjske politike samim tim što minimalizuje ulogu države, a maksimalizuje ulogu entiteta. To je suprotno koncepciji i duhu Ustava BiH", upozorava Trnka.

"Sjednica Skupštine je iznuđen potez, a rezolucija je očekivana", kaže politički analitičar iz Banjaluke Gostimir Popović. On tvrdi kako je rano govoriti o tome da li će rezolucija dovesti do blokade institucija ili pozitivnog razvoja događaja.

Ključni problem prenos nadležnosti s entiteta na državu

"Treba reći da je Narodna Skupština na prvo mjesto stavila institucije sistema i da sve probleme želi rješavati kroz te institucije, počevši od ustavnih promjena pa do samih nadležnosti. Druga stvar, koja je vrlo značajna, jeste da Narodna Skupština insistira, uslovno rečeno, na dvosmjernoj ulici. Dakle, nadležnosti ne mogu ići samo iz entiteta u zajedničke organe nego trebaju ići i u obrnutom redu", kaže Popović.

"Važno je što se rezolucijom ne zagovara referendum o osamostaljenju Republike Srpske", kaže analitičar iz Mostara Pejo Gašparević. Prema rezoluciji, tvrdi Gašparević, entitetske vlasti odstupile su od prvobitnih namera i u proces ustavnih promena žele ući ne dovodeći u pitanje integritet i celovitost BiH.

Rezolucijom promenjen kurs srpske politike u BiH?

"Ova rezolucija i njeni zaključci su znak da se Banjaluka polako okreće od namjera razgradnje Bosne i Hercegovine i da se okreće u smjeru prihvaćanja Bosne i Hercegovine kao domovine i srpskog naroda, što se i sa govornice parlamenta čulo iz usta predsjednika tog entiteta Rajka Kuzmanovića, i Parlament Republike Srpske je, barem za sada, utro put ka prihvaćanju Bosne i Hercegovine kao cjelovite države", zaključuje Gašparević.

Kako se skupština RS-a najmanje bavila referendumom, a više prenosom nadležnosti, bonskim ovlašćenjima i ukidanjem Ureda visokog predstavnika, oglasio se i OHR. Ova institucija podseća na stavove Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira i ističe da bi BiH bila prosperitetnija da političari vreme i trud ulažu u proces evropskih integracija.