1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Da su znali nemački, manje bi dugovali?

18. mart 2012.

Možda Grci nisu krivi zbog toga šta su zapali u velike dugove, možda je za to kriv njihov jezik – Grčki. Tako bi pojednostavljeno mogli da se prenesu rezultati jedne studije Jejlove škole menadžmenta.

https://p.dw.com/p/14MOE
Jezik je presudanFoto: dapd

U poslednjih nekoliko meseci mnogo se nagađa o tome zašto su Grci napravili tolike dugove, i time poljuljali celu evrozonu. Čitav niz ekonomskih teorija je nastao, neke od njih su prilično dobro utemeljene. No, možda se stvari mogu objasniti mnogo lakše nego što se mislilo. Možda, ako se ozbiljno shvati studija ekonomiste Kita Čena sa Jejlove škole menadžmenta u kojoj dovodi u vezu sklonost ljudi da štede, prave dugove, vode računa o svom zdravlju ili ne - i jezika.

Osnovna ideja se bazira na činjenici da se jezici mogu podeliti u dve grupe: u grupu u kojima je razlika između sadašnjosti i budućnosti jasno izražena, dok u drugoj grupi, taj prelaz nije toliko jasan. Na primer, na nemačkom jeziku se kaže (bukvalno): "Sutra sunce sja", dok je na engleskom uobičajena jasna razlika između sadašnjosti ("sunce sada sija") i budućnosti ("Sutra će sijati sunce") razlikuju.

Gledano iz tog ugla (budućnosti), slično kao i nemački, strukturisani su i kineski i nekoliko skandinavskih jezika, dok su francuski, portugalski, italijanski, irski, grčki i španski slični engleskom. U ovu drugu grupu jezika spadaju i svi slovenski jezici, uključujući i srpski.

Jezik je taj koji formira mišljenje

Danijel Kasasanto takođe sa Jejla kaže: "Ima mnogo dokaza da su ljudi sa različitih govornih područja misle drugačije. Često nije reč o kulturnim razlikama, već je jezik taj koji formira mišljenje naroda koji se njim služi. "

Čen je zbog toga uveren da ljudi koji govore jezikom u kojem razlika između sadašnjosti i budućnosti nije jasno izražena, više štede, manje puše, i da se uopšte više aktivno pripremaju za budućnost.

Na osnovu rezultata istraživanja moglo bi se jeretički zaključiti da, na nemačkom, finskom i korejskom pravi manje dugova nego na grčkom, italijanskom ili engleskom. Međutim, studije o ovom pitanju su daleko od toga da budu okončane. Još mora tačno da se razluči šta je uzrok, a šta posledica i koliko su ove korelacije uopšte naučne.

Međutim, oni koji pored maternjeg jezika, češće komuniciraju i na nekom drugom jeziku, znaju iz iskustva da drugi jezik utiče i na način razmišljanja. To se opet poklapa sa ranijim zaključcima lingvista da jezik utiče na naše opažanje boja ili socijalnog statusa i hijerahija.

Priredila Dijana Roščić (agencije)
Odg. urednik: Jakov Leon

Symbolbild Schuldenschnitt Griechenland
GrčkaFoto: picture-alliance/dpa