1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Deep Impact

Danijel Šeškevic4. jul 2005.

Američki naučnici oduševljeno su slavili udar sonde u kometu Tempel jedan .Na udaljenosti od 133 miliona kilometara od zemlje, sonda je prodrla u unutrašnjost komete ,a cilj ovog poduhvata je - sticanje novih sazananja o nastanku i gradji sunčevog sistema.

https://p.dw.com/p/BAh7
Snimak udara sonde u kometu (NASA)
Snimak udara sonde u kometu (NASA)Foto: AP

Američki nacionalni praznik , 4. juli, koji se širom zemlje inače slavi vatrometima, počeo je danas velikim bljeskom na nebu.Tačno u 7 časova i 57 minuta po srednjoevropskom vremenu Svemirska sonda "Duboki udar" (Deep Impact) veličine mašine za veš udarila je ,prema planu, u kometu veličine pola Menhetna i 3,7 sekundi pre udara snimila površinu tela pri brzini od 37.100 kilometara na sat. Poslednja dva sata kurs sonde je održavao autopilot.

Učesnik u ovo projektu Kijur Patl :Kao se sonda približavala kometi, pitali smo naše specijaliste za naviogaciju,kuda ide ova stvar, i na osbvu digtalnih fotografija se videlo da je progmnozirala mesto gde će se desti udar,veoma precizno.

Prilikom udara sonde o kometu razvila se razorna moć jačine oko 5 tona TNT.Žestinu eksplozije su naučnici ocenili kao pokzatelj da kometa možda nije tako porozna kao što se pretpostavljalo.Još informacija se očekuje do fotografija koje je sonda poslala na zemlju nekih 3 sekunde pre udara..Na njima se vidi 28 kvadratnih kilomatara velika kometa kao grumen sa rošavom površinom.Još slika stiže sa jedne druge sonde koja je udar fotografirsala sa udaljenosti.

U NASI je je vladalo veliko slavlje kada je sonda ,poslata pre pola godine, udarila u kometu:Robert Džozef , dikretor NASE: „Kada 370 kilograma bakara prečinka samo jedan metar ,precizno udari u kometu sa brzinom od 37 000 kilometara na sat - onda je to stvarno zadivljujuće.

Kometa Tempel jedan , koju je 1867 godine otkrio nemački astronom Vilhelm Leberht Tempel ,nastavila je svoju ptuanju, bez promene kursa.

Komete važe za najstarije sastojke sunčevog sistema – nastale su negde pre 4 ipo milijrde godina ,otprilke u isto vreme kada I veće planeta kao što su Mars Jupiter ili Juno.Komete nastaju od gasova, prašine i leda iz najdaljih oblasti sunčevog sistema. Zbog kruženja oko sunca, površina im je usijana, i samo smrznuto jezgro ima originalan svemirski materijal.

Kada se prašina posle udara slegne, naučnici se nadaju da će videti smrznuto jezgro komete sastavljeno od leda i kamenih ostataka iz ranijih solarnih sistema.

Naučnici veruju i da su komete te koje su prenele vodu na Zemlju,

tako što su pale na Zemlju. Mogli bi da prodju meseci dok se svi podaci ne analiziraju, tvrde zvaničnici.

Nijedna druga svemirska misija nije se toliko približila nekoj kometi. Svemirska letelica "Zvezdana prašina" (Stardust) približila se 2004. godine, pri povratku na Zemlju, kometi Vajld dva na 237 kilometara.

A ovaj jutrošnji spektakl na nebu mogao je da se golim okom vidi na havajima gde se hilajde ljudi bilo okupilo na žurkama na plaži.