1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Dobro predstavljena sopstvena sahrana

13. jul 2011.

Biografska predstava „Smrt i život Marine Abramović“ koja govori o životu velike umetnice imala je premijeru na Međunarodnom festivalu u Mančesteru. Režiju potpisuje čuveni američki pozorišni reditelj Robert Vilson.

https://p.dw.com/p/11u0d
Život srpske umetnice označen je kao mučenički put ka umetnosti
Život srpske umetnice označen je kao mučenički put ka umetnostiFoto: Die Kunstsammlung der Erste Bank-Gruppe

Gledaoci u mraku tapkaju tražeći svoja mesta. Čudan zvuk kao iz nekog pokvarenog zvučnika ispunjava dvoranu pozorišta Lovri. Na sceni se nalazi tri identične, u crno odevene figure u sanducima, sa rukama prekrštenim na grudima. Lica su im obojena u belo. Pod infracrvenim svetlom vide se razasute kosti oko kojih njuškaju psi... Počinje spektakl-predstava Boba Vilsona o životu temperamentne srpske performans-umetnice Marine Abramović. Njen život je predstavljen od kraja, od smrti, pa se tako i predstava, koja je premijerno izvedena na Mančesterskom međunarodnom festivalu, i zove: „Smrt i život Marine Marine Abramović“. A ne obrnuto.

Smrt je bila polazna tačka čudnog, biografskog dela koje slikom, rečju i zvukom konstruiše događanje koje se definiše umetnošću, pozorištem i operom. Na sahrani umetnice Suzan Zontag, Marini Abramović postalo je jasno da umetnici nemaju kontrolu nad smrću, ali zato mogu da preduzmu mere predostrožnosti za sopstvenu sahranu i predstave je kao proslavu života. Umetnica ima viziju svoje sahrane sa tri groba koji se nalaze u Beogradu, Amsterdamu i Njujorku i niko ne sme da sazna gde leži prava Marina Abramović. Ova nadrealna fantazija toliko joj se dopala da je čuvenom reditelju Robertu Vilsonu poverila neku vrstu generalne probe na kojoj je lično bila prisutna.

Mučenički put do umetnosti

Sa licem obojenim u belo i crvenom kosom, glumac Viljem Defo na jednoj platformi u orkestarskoj rupi, poput nekog đavolskog konferansjea, tri sata priča o životu velike umetnice. Za to vreme na sceni se odigravaju pantomimske scene u režiji čuvenog Vilsona i čuje se muzika Entonija Hegartija, Svetlane Spajić i njene Pevačke družine. Sve je propraćeno igrom svetla karakterističnom za Vilsona.

Predstava sadrži određene delove iz Abramovićkine karijere i života. Velika umetnica igra svoju majku tiranku, vide se scene roditeljskih svađa, propalih ljubavi, depresije i penjanja na nebo. Život srpske umetnice označen je kao mučenički put ka umetnosti.

Pored šest predstava u Mančesteru, ovu predstavu videće i publika u Bazelu, Madridu, Amstedamu i Antverpenu. Ovaj spektakl je u svetu najavljen kao opera budućnosti.

Međunarodni festival u Mančesteru počeo je 30. juna. Do 17. jula publika će videti 18 svetskih premijera.

faz/ag/zbs/idj