1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Dug put do Marsa

31. maj 2010.

Kako dugotrajna izolacija utiče na ljude? Rusija i Evropska svemirska agencija (ESA) pokušavaju to da otkriju kako bi se što bolje pripremili za let na Mars.

https://p.dw.com/p/NdWq
Dobrovoljna izolacijaFoto: picture-alliance/ dpa

Šest muškaraca se opredelilo za dobrovoljnu izolaciju od 520 dana. Naučnici proučavaju njihovo psihičko i fizičko stanje, o čemu nas izveštava Špigel:

„Jedan od šestorice je na ovu misiju pošao odmah posle sopstvenog venčanja. Aleksej Sitjov je bračni krevet zamenio za pričnu u stambenoj zajednici sa još pet kolega. To znači: 520 dana u ovećoj cevi, pod stalnim nadzorom kamera, bez svežeg vazduha i dnevne svetlosti. Tri Rusa, dva Francuza, jedan Italijan i jedan Kinez.

Limeni lavirint u kome žive nazvali su ’Bočka’; zidovi kabina u kojima žive su pokriveni tankim slojem drvene lamperije, vesti dobijaju sa zakašnjenjem od 20 minuta. Zvanični naziv projekta je ’Mars500’; reč je o zajedničkom poduhvatu ESA i ’Roskosmosa’, koji je koštao 15 miliona dolara. Cilj projekta je da se ustanovi kako telo i psiha reaguju kada su odsečeni od spoljnog sveta.

Innenleben Kabine Mars 500 Projekt
Mars 500Foto: ESA

Muška „mesečnica“

Posadu ’Marsa500’ posmatraju različiti naučni timovi. Jedan od njih je, proučavajući prehranu, došao do zanimljivog otkrića. Nivo hormona kod ’jačeg pola’ se menja u zavisnosti od mesečevih mena. Znači, otkrivena je neka vrsta muške ’mesečnice’ – o čemu je i ranije bilo različitih teorija i posmatranja, ali, sada naučnici pokušavaju da otkriju u kojoj meri se te promene kod muškaraca odražavaju na raspoloženje tj. ponašanje. Uopšte, psiha je važan faktor, naročito na dugim svemirskim letovima – gde može da postane faktor rizika.

Tako se, na primer, 1968. godine, komandant ’Apola 7’, odjednom razvikao na kolege iz kontrolnog tornja u Hjustonu da od poletanja nije ništa jeo, a i da ga muči kijavica; 1988, kosmonauti Musa Manarov i Vladimir Titov, posle više meseci provedenih u orbiti, odjednom su prestali da razgovaraju; personal na Zemlji konstatovao je da je kod obojice došlo do promena ličnosti, te da je situacija krajnje zategnuta; progovorili su jedan s drugim tek posle posredovanja – njihovih supruga.

Za Novu 1999. godinu, za vreme jednog ’izolacionog testa’ u Moskvi, došlo je i do tuče između dvojice Rusa, dok je treći pokušao da prisili ženskog (kanadskog) člana posade na poljubac, da bi se kasnije pravdao ’kulturnim razlikama’.

Zato je na testiranju kandidata sa misiju ’Mars500’ prednost data ljudima koji vole pecanje ili jogu, a ne pasioniranim bokserima, a od žena kao članova posade se odmah - odustalo.

Oprema zastala na ruskoj granici zbog mita

Reč je o projektu koji u Rusiji privlači veliku pažnju javnosti i medija – zbog prestiža; za razliku od javnosti na Zapadu, većina Rusa podržava tu ideju: 65 odsto njih smatra da je letenje na Mars neophodno. Sa početkom sprovođenja projekta se dosta čekalo – iz raznih razloga; na primer, važni aparati koje su isporučili Nemci, gotovo pet meseci su zadržavani na ruskoj granici jer Nemačka je na izradu aparata potrošila dosta novca, pa nije imala da skupi za mito. Na kraju je morala da se umeša i kancelarka Angela Merkel koja je u telefonskom razgovoru sa ruskim naučnicima – na ruskom – uspela da izdejstvuje da bar sledeća isporuka iz Nemačke brzo pređe rusku granicu.

I hrana učesnika u eksperimentu je striktno određena i – neslana. Jer, naučnici pokušavaju da ustanove da li slana ishrana zaista dovodi do povećanja krvnog pritiska“, piše Špigel.

Pripremio: Saša Bojić

Odgovorni urednik: Ivan Đerković