1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Dve klase zdravstvenih osiguranika

7. jul 2010.

U Nemačkoj postoje dva sistema zdravstvene zaštite – privatna i takozvana zakonska zdravstvena osiguranja. Preko ovih potonjih osigurano je 85 odsto Nemaca. Nemačka vlada upravo je donela reformu zakonskih osiguranja…

https://p.dw.com/p/OCRs
Reforma zdravstvenog sistema u NemačkojFoto: Bilderbox

U privatnim osiguranjima su oni koji dobro zarađuju; zakonska se tako zovu jer ih zakon obavezuje da prime - sve ostale. Privatna osiguranja niko ne reformiše, jer imaju klijente koji dobro plaćaju i visinu doprinosa određuju samostalno. U zakonskim, visina doprinosa zavisi od visine prihoda, članovi porodice su besplatno osigurani.

Ta osiguranja su u stalnom deficitu, malo-malo pa ih reformišu: poslednja reforma upravo je najavljena. Istina, prema oceni nedeljnika Špigel, nije u pitanju reforma, nego revolucija, jer će osiguravajuće kuće moći po volji da – uz doprinos koji i dalje plaćaju poslodavci i zaposleni - određuju i doplatu koju će plaćati sami osiguranici. Pritom, visina doplate nije određena tako da je lako zaključiti da će njena visina biti srazmerna dubini rupe u budžetu dotičnih osiguravajućih društava.

Vladina obećanja

Gesundheitskarten
Kartice zdravstvenih osiguranja u NemačkojFoto: picture-alliance/ dpa

Reforme zdravstvenog sistema se u Nemačkoj uvek najavljuju kao velika sistemska promena, a završavaju kao kompromis koji se sastoji uglavnom od popunjavanja rupa u budžetu. Sledeće godine će morati da se nedoknadi 11 milijardi evra koje zdravstvena osiguranja očekuju kao deficit. Odakle bi novac ovaj put trebalo namaći?

Ministar zdravlja, Filip Resler, ovako odgovara na to pitanje: „Mi ćemo – kao što smo uvek nameravali i najavljivali – u sistem uvući i zaposlene i poslodavce, kako bismo poravnali deficit, a istovremeno ćemo stvoriti solidan, trajni sistem finansiranja“.

Najteže – zaposlenim osiguranicima

To konkretno znači da će sledeće godine morati da se uštedi 3,5 milijarde evra, posebno na bolnicama, lekarima, lekovima i upravnim troškovima bolnica. Doprinos će da poraste za 0,6 procenata na 15,5 procenata. Među sobom će ga podeliti poslodavci i zaposleni.

To bi trebalo da donese šest milijardi, dok će dve milijarde dodati država. Ako to ne bude dovoljno, zdravstvena osiguranja će moći da traže dodatak postojećem doprinosu koji će svaki osiguranik morati sam da plati.

„Krhotine zdravstvene politike“

Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata, Frank-Valter Štajnmajer, rekao je da vladajuća koalicija nije održala obećanje da će sniziti socijalne troškove: „To nije samo kršenje predizbornog obećanja; to je grandiozan neuspeh jednog ministra koji je još pre stupanja na funkciju ovenčan lovorom... a kada je na nju stupio, najavljivao je velike stvari, da bi se sada našao pred krhotinama zdravstvene politike“.

Štajnmajer traži Reslerovu ostavku. Ministra su žestoko kritikovali i Zeleni i Levičarska stranka, koji smatraju da je najnovija reforma zapravo nezapamćeno duboko zavlačenje ruke države u džep zaposlenih.

Autori: Matijas Belinger / Saša Bojić

Odgovorni urednik: Ivan Đerković