1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Egipat: Godina propuštenih šansi?

11. februar 2012.

Stotine hiljada ljudi u Egiptu pre godinu dana izašlo je na ulice zahtevajući ostavku bivšeg vlastodržca Hosnija Mubaraka. Na godišnjicu od početka protesta vladajući Vrhovni vojni savet ukinuo je vanredno stanje.

https://p.dw.com/p/141re
A demonstrator carries an Egyptian flag near Tahrir square where demonstrators are gathering to mark the first anniversary of Egypt's uprising, January 25, 2012. Tens of thousands massed in Cairo's Tahrir Square and other Egyptian cities on Wednesday, a year after an uprising erupted that toppled Hosni Mubarak, spurred on revolts across the region and exposed rifts in the Arab world's most populous state. REUTERS/Asmaa Waguih (EGYPT - Tags: POLITICS CIVIL UNREST) // Eingestellt von wa
Foto: Reuters

Prve velike demostracije na trgu Tahrir u Kairu počele su 25. januara 2011. Ljudi koji su se tamo okupili zahtevali su više demokratije, socijalnu pravdu i pravo na slobodno izražavanje. Demonstracije su iz dana u dan postajale sve masovnije i predsednik Mubarak je posle tri sedmice bio primoran da podnese ostavku.

Mohamed Saad al-Katatni of the Muslim Brotherhood speaks to other members of parliament during the first Egyptian parliament session, after the revolution that ousted former President Hosni Mubarak, in Cairo January 23, 2012. Egypt's first free parliament in six decades got to work on Monday with Islamists holding by far the most seats and opponents comparing their grip on the chamber to that enjoyed by the now defunct party of deposed Mubarak. REUTERS/Khaled Elfiq/Pool (EGYPT - Tags: POLITICS)
Muslimansko bratstvo u parlamentuFoto: Reuters

U međuvremenu su održani prvi slobodni izbori. Raznim islamskim i islamističkim grupacijama pošlo je za rukom da osvoje čak 70 odsto glasova. Partija „Sloboda i pravda“ Muslimanskog bratstva, koja sebe opisuje kao umereno islamsku osvojila je 47 odsto glasova i na taj način dobila glavnu ulogu u formiranju nove vlade. Od izbora koalicionih partnera sada zavisi u kojoj će meri Egipat ubuduće biti religiozan. Radikalno-islamska „Stranka svetlosti“ osvojila je preko 24 odsto glasova, a na trećem mestu se našla liberalna stranka „Al-Vafd“, za koju je glasalo osam odsto Egipćana. „Izborni rezultat koji izaziva trežnjenje“, smatra Rolf Micenih, portparol za spoljno-politička pitanja Nemačke socijal-demokratske partije (SPD) i dodaje: „Možda nas je malo ponela euforija.“

Ne treba se uplašiti

Micenih ukazuje na velike razlike u mišljenju među političkim strankama u Egiptu i kaže da ne bi smelo da se zaboravi da Muslimansko bratstvo okuplja mnoge mlade aktiviste. Socijaldemokrata podseća da proces demokratizacije ni u Evropi nije mogao da prođe bez problema: „Mislim da mnogi Egipćani prihvataju činjenicu da je islam važan kulturološki i istorijski most njihovog društva, ali isto tako i da dugoročno gledano dominacija religije i sigurnosti nije prihvatljiva.“

Politolog Hamadi El-Aouni sa Univeriteta u Berlinu veoma je skeptičan prema islamskim grupacijama. El-Aouni objašnjava da mnogim mladim ljudima nedostaje životna perspektiva i po tom pitanju oni osećaju podršku islamskih stranaka. Sa „arapskim prolećem“ ti su mladi povezali nadu u bolje sutra.

Posmatrati i učiti

A man holds a placard depicting ousted President Hosni Mubarak with Arabic writing that reads, "trial of the people," in front of a courtroom in Cairo, Egypt, Wednesday, Dec. 28, 2011. Egypt's ousted leader Hosni Mubarak has been brought back into a Cairo's courtroom for the resumption of his trial after a three months' break. Mubarak is charged with complicity in the deaths of nearly 840 protesters in the crackdown against a popular uprising, which ended with his ouster on Feb. 11. He could face the death penalty if convicted. (Foto:Ahmed Ali/AP/dapd)
Godinu dana od svrgavanja Mubaraka (11.2.2012.)Foto: dapd

Rolf Micenih (SPD) smatra da bi Zapad trebalo pomno da posmatra trenutni proces u Egiptu, ali i da prihvati da su ograničene mogućnosti da se na taj proces utiče: „Trabalo bi pažljivo da se posmatra, da se uči i da se uočavaju razlike koje postoje među strankama. Ne bi samo vlade i parlamente trebalo imati u fokusu, već celokupno društvo“, naglašava Micenih. Postoje zemlje kao što su Turska ili Indonezija koje su pronašle sporazum između islama i demokratije.

Bitan deo demokratskog procesa u Egiptu čini vojska. Od pada Hosnija Mubaraka 11. februara 2011. vlast u zemlji je preuzeo Vrhovni vojni savet, na čijem čelu je general Mohamed Husein Tantavi. Tako će ostati sve dok ne bude formirana nova vlada, dok se ne usvoji novi ustav i ne izabere novi predsednik.

Autori: Sabine Hartert-Mojdehi / Boris Rabrenović

Odg. urednica: Ivana Ivanović