Ekonomska kriza u BiH, najgore tek sledi

Ukoliko Vlada Federacije BiH uskoro ne ispuni uslove kreditiranja, umjesto teške finansijske situacije mogao bi uslijediti totalni krah budžeta. Smanjenje prihoda od 12 do 15 posto u prva dva mjeseca ove godine, u odnosu na prošlu, za federalnog ministra finansija Vjekoslava Bevandu pouzdan je znak ekonomske krize.

"Bez uravnoteženja, bez odricanja i kombinacije štednje i preusmjerenja sredstava u poticaje, mislim da će kriza biti i puno dublja nego što i najveći pesimisti očekuju", predviđa ministar Bevanda. "Političari jednostavno neće da priznaju da se isuviše sredstava troši na složeni administrativni aparat", smatraju članovi Udruženja osoba sa invaliditetom koji su nedavno provalili u Federalni parlament kako bi se izborili za svoja prava.

Sindikati i poslodavci ne podržavaju mjere Ekonomsko-socijalnog vijeća

Vlada Federacije nema rješenje za kontinuirano podmirenje obaveza prema braniteljskoj populaciji kojoj je uoči izbora obećavala "kule i gradove". Manjak u budžetu nastoji se prevazići nepopularnim mjerama, da se, osim poreza na plaće, oporezuju topli obroci i regresi, kao i naknade za prijevoz, te da se smanje stope doprinosa za zdravstvo, zaključilo je sinoć na sjednici u Sarajevu Ekonomsko-socijalno vijeće Federacije.

Sindikati i predsjednik Udruženja poslodavaca Nihad Imamović ne slažu se sa ovim rješenjima. "U proizvodnim firmama, ili nema toplih obroka ili su oni minimalni, dok topli obroci u pojedinim, pogotovo budžetskim korisnicima, idu do maksimalnog iznosa i do 15 maraka dnevno", upozorava Imamović.

RS bez inflacije, uz stabilne plate u javnom sektoru

Trenutna ekonomska kretanja u RS-u nisu toliko dramatična kao u Federaciji BiH. "Bankarski sektor je stabilan, a entitetski budžet se, u odnosu na plan, izvršava od 95 posto", kaže premijer Milorad Dodik. "Već treći mjesec se u RS-u bilježi deflacija koja iznosi 0,3 posto, što znači da nema inflacije", ističe Dodik. Premijer RS-a dodaje da se zadržavaju visine plata u javnom sektoru što bi, uz eventualno dodatno zapošljavanje, trebalo da dovede do povećanja kupovne moći zaposlenih u RS-u.

U Federaciji, međutim, to nije slučaj, čemu svjedoče i najave smanjenja primanja u sektoru obrazovanja, zbog čega su u Mostaru zabilježeni i prvi protesti. Predsjednik sindikata srednjih škola Ejup Mujić smatra da se radi o problemu "htijenja i znanja". "Ili će biti onako kako treba biti, ili oni (vlast) tu više neće biti", upozorava Mujić.

Neumoljiva statistika i redovi ispred javnih kuhinja

Na predstojeće teške dane upozoravaju i neumoljivi statistički pokazatelji prema kojima su hrana i piće u posljednjih 12 mjeseci poskupjeli za gotovo pet procenata, dok su "iznosi režija koje građani moraju plaćati u prosjeku povećani za više od 6 procenata", kaže zamjenica direktora Agencije za statistiku BiH Maida Hasanbegović, dodajući kako su "najviše poskupjeli povrće, voće, mlijeko i mliječni proizvodi".

Uz inflaciju u vidu godišnjeg prosjeka, koja je u januaru na nivou države iznosila više od sedam procenata, sve duži redovi ispred javnih kuhinja više nikoga u ovoj zemlji ne iznenađuju. "Ništa, evo da mi nije kruh 'Svetog Ante' ne bi imala ništa danas jest", kaže građanka Sarajeva, a čovjek u redu do nje dodaje da se "ne može nikako živjeti u BiH, a kamo li režije plaćati".

Ovako je, ne samo ispred "Kruha Svetog Ante", već i ispred "Merhameta", "Karitasa", "Crvenog krsta" i "Dobrotvora". Prema naciji se u ovim redovima niko ne dijeli. Svi preživljavaju od milostinje, nadajući se da će vlasti, sa "krupnih političkih problema", konačno preći na životne.