1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Energetski koncerni jači od vlade?

30. avgust 2010.

U Nemačkoj je trenutno u toku velika bitka između proizvođača struje i vlade – vlada je produžila rok za zatvaranje nuklearnih elektrana, ali istovremeno najavila porez na nuklearno gorivo.

https://p.dw.com/p/Oz8g
Jedna od nuklearnih elektrana u NemačkojFoto: AP

Koncerni su zadovoljni što će nuklearke raditi duže, ali ne bi da plate porez. Tim povodom minhenski list Zidojče cajtung piše:

„U Nemačkoj postoji politička snaga koja deluje već decenijama i koja je i danas aktivna. Ta snaga nije povezana sa određenim osobama ili strankama. Ona proističe iz snažnog ekonomskog interesa koji uvek nalazi puteve i načine da utiče na politiku. Najčešće to se postiže prilježnim lobiranjem za koje javnost retko sazna. Ponekad ta snaga posegne za telefonom kako bi u poverljivom razgovoru sa važnim ljudima iz vlade progurala svoje interese. Ali, postoje vremena u kojima je sve to od male koristi. Tada ta snaga bez zaziranja izlazi na političku pozornicu kako bi demokratski izabranom rukovodstvu zemlje rekla šta ima da uradi i šta da dozvoli.

Šef esenskog koncerna za proizvodnju struje RWE Jirgen Grosman očigledno smatra da je sada došao taj trenutak. Okupio je 40 istomišljenika iz privrede, politike i sporta kako bi kancelarki Angeli Merkel preko oglasa objavljenih u svim značajnijim novinama objasnio u kojoj je meri nuklearna elektroindustrija nezadovoljna politikom crno-žute vlade. Kancelarka je, naime, već nekoliko puta najavila da će četiri najveća elektrokoncerna morati da plate nekoliko milijardi evra kao cenu za znatno duži rad nuklearnih reaktora, nego što je to predviđeno zakonom.

Greška Angele Merkel

Elektroindustrija je uspaničena, umesto da su šefovi koncerna zahvalni što je vlada stavila van snage rokove za obustavu rada nuklearnih elektrana koje je usvojila velika koalicija u vreme vlade Gerharda Šredera. Naime, gospoda šefovi bi sami da određuju uslove produženja rada nuklearnih reaktora. Ni u kom slučaju nisu spremni da plaćaju novi porez na nuklearno gorivo koji bi državi donosio godišnje 2,3 milijarde evra. Istina, i u tom slučaju koncernima bi ostajao pozamašan profit, ali im to nije dovoljno. Oni se osećaju sputanim. I zato Grosman poziva na ofanzivu.

RWE Smart Meter Strommessgerät Strom Energie
Jirgen Grosman, šef energetskog koncerna RWEFoto: picture-alliance/dpa

Jedno mu se, ipak, mora priznati – da ima osećaj za slabosti protivnika. Naime, Angela Merkel je napravila ključnu grešku koju teško da je još moguće ispraviti. Vlada je, kao jedino ispravno, morala da napravi dugoročnu koncepciju energetske politike. Tu je moralo da piše koliko je nuklearnih reaktora koliko dugo potrebno zemlji dok se ne obezbedi dovoljno energije iz alternativnih izvora. Samo na toj osnovi mogli su političari da se dogovore sa elektroprivredom koliko će nuklearne elektrane još raditi i koliki će porez koncerni platiti od te dodatne dobiti.

Vlada bez plana?

Međutim, šta je učinila Merkelova? Postupila je upravo suprotno: vlada nije iznela nikakav plan energetske politike. Ali, zato je početkom juna najavila da će od elektroindustrije naplatiti godišnji porez od dve milijarde 300 miliona evra za nuklearno gorivo. Tako je svima bilo očigledno da je za vladu energetska politika u drugom planu, a da je prvenstveni cilj da se popuni budžet. Tako je Merkelova napravila stratešku grešku i Grosman & Comp. sa zadovoljstvom ukazuju na to u oglasima.

Ne čudi zato što je kancelarka već ustuknula i kaže da baš i ne mora da se uvede porez na nuklearno gorivo. Na tu najavu samo su čekali ljubitelji nuklearne energije u crno-žutoj vladi, pre svega šef poslaničkog kluba stranaka Unije Folker Kauder. On bi, baš kao što to žele bosovi, da zaključi ugovor sa koncernima – oni bi smeli duže da ostave svoje nuklearke na mreži, a zauzvrat dali bi nešto državi od milijardi profita.

Bio bi to zanimljiv ugovor: država, koja je nadležna za bezbednost nuklearnih elektrana, zbog toga što je u finansijskim nevoljama dozvoljava industriji da ti reaktori duže rade. I kao pravi drugari dve strane dele profit. Ukoliko Merkelova to dozvoli učvrstiće se fatalno uverenje da je u Nemačkoj potrebno imati samo dovoljnu privrednu moć kako bi se diktirao politički pravac – za vreme krize banaka to su radili bankari, sada je na redu industrija struje“, piše „Zidojče cajtung“.

U nastavku:

Uz vozačku dozvolu – zaveštanje organa

Uz vozačku dozvolu – zaveštanje organa

Deutschland Europa Führerschein Muster
Uz vozačku dozvolu i izjava o spremnosti da se u slučaju smrti doniraju organi?Foto: picture-alliance/dpa

Povodom rasprave o davanju organa list Švarcvelder bote piše:

„Do sada je na deset pacijenata koji čekaju organ dolazio jedan davalac. Međutim, navodno je 70 odsto Nemaca spremno da zavešta organe i očigledno je da je neophodno ozbiljnije se pozabaviti problemom. U drugim zemljama prilikom izdavanja vozačke dozvole traži se izjava o spremnosti da se u slučaju smrti doniraju organi. Tako bar jednom u životu vozači moraju da se suoče sa tim pitanjem, a odgovor je hitno potreban i u Nemačkoj“, piše list „Švarcvelder bote“.

O istoj temi list Tagesšpigel piše:

„Postoje i strahovanja da se organima trguje, da se ne može verovati u kriterijum moždane smrti, da zbog žurbe da se uzmu organi neće biti dostojanstvene smrti i oproštaja od pokojnika. Onaj ko želi da ljudi u većem broju zaveštaju organe prvo mora da otkloni takva strahovanja. Potrebno je razgovarati sa potencijalnim davaocima i informisati ih. Ko potiskuje pomisao na bolest i smrt, taj ne potpisuje ni legitimaciju davaoca organa“, piše „Tagesšpigel“.

Mračna prošlost Konga

Povodom izveštaja UN o nasilju nad pripadnicima plemena Hutu u Kongu list Tagescajtung piše:

„Nedavna mračna prošlost Konga ne dopušta jednostrano pripisivanje krivice. Tamo nema nikoga ko nije okrvavio ruke. Pitanje je da li se izveštajem postiže cilj. U njemu su nanizane izjave o zločinima bez navođenja konkretnih izvora, a analiza je površna. Ko poznaje Kongo i region zna da desetine ljudi za glasine tvrde da su istina, dok se istovremeno prećutkuje svima poznata istina“, piše list „Tagescajtung“.

Pripremio: Nenad Briski

Odgovorni urednik: Ivan Đerković