1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Erdogan se igra vatrom

21. jul 2017.

Predsednik Turske seče granu na kojoj sedi – njegova zemlja je, naime, ekonomski veoma zavisna od Nemačke. Zbog nagomilanih sporova, Berlin sada najavljuje oštrije ekonomske mere prema Ankari.

https://p.dw.com/p/2gv0j
Foto: picture-alliance/dpa/M. Kappeler

Dakle ipak: s obzirom na brojne sukobe s Turskom nemački ministar spoljnih poslova Zigmar Gabrijel najavio je „novi smer“ u politici Berlina prema Ankari. Među predviđenim merama su i strožija upozorenja turistima da ne putuju u Tursku. „Ne možemo drugačije“, rekao je Gabrijel i podsetio na hapšenja nemačkih državljana u Turskoj.

U okviru tog „novog smera“ razmatra se i dodeljivanje državnih garancija za investicije nemačkih firmi u Turskoj. „Ne može nikome da savetujemo ulaganje u neku zemlju ako tamo više nema pravne sigurnosti i u kojoj se čak i firme – potpuno nevine firme – dovode u vezu s teroristima“, naglasio je Gabrijel u Berlinu.

Oprobano sredstvo

Ekonomske mere su oprobano sredstvo za vršenje pritiska na Tursku i njenog malog sultana. Većina analitičara veruje da su Nemačka i čitava Evropska unija zavisne od Turske jer ona drži izbeglice dalje od Evrope. Ali nakon zatvaranja Balkanske rute, ni to više nije baš tako. Sa druge strane, Turska je ekonomski i te kako zavisna od od Evropske unije – a među tim zemljama na prvom je mestu Nemačka, kao najvažniji trgovinski partner Turske. Deset odsto turskog izvoza u vrednosti od oko 14 milijardi evra odlazi u Nemačku. Na drugom mestu je Velika Britanija, a tek na trećem Irak, dok su druge neeuropske zemlje daleko iza njega. Toliko o mogućoj novoj orijentaciji Ankare ka istoku, kao alternativi Evropskoj uniji.

Zbog nove nemačke politike prema Ankari, nemačka privreda računa sa znatnim smanjenjem izvoza. Savez za spoljnu trgovinu (BGA) ocenjuje da će nesigurnost nemačkih preduzetnika – koja je ionako već prisutna – zbog najnovijeg razvoja situacije „još jednom rapidno da poraste“.

Izvoz u Nemačku bez alternative

Turska zavisi od Nemačke upravo zbog toga što iz nje uvozi mašine, kao i elektrotehničke i hemijske proizvode proizvedene u visoko specijalizovanim nemačkim preduzećima. Za to je teško naći zamenu na svetskom tržištu.

Nasuprot tome, Nemačka iz Turske većinom uvozi tekstil – što je najvažniji turski izvozni proizvod – i prehrambene namirnice. Ali odeća može da se uvozi i iz Bangladeša ili iz Kine, a kod hrane ima još više alternativa.

Dve brojke govore praktično sve: Nemačka je za Tursku najvažniji trgovinski partner, a Turska je na nemačkoj listi tek na 13. mestu.

Nema turista

Turska redovno ima veći uvoz od izvoza, pa joj je zato za priliv deviza od izuzetne važnosti turizam. I tu su Nemci prošle godine kao gosti bili na prvom mestu. Ta privredna grana ostvaruje 13 odsto bruto domaćeg proizvoda i predstavlja siguran izvor prihoda. Ali prošle godine i to je počelo da se menja – najpre zbog terorističkih napada u Istanbulu u kojima su ubijeni i Nemci, a onda i zbog neuspelog puča u julu.

Turski turizam pretrpeo je pravi šok: promet je prošle godine smanjen za 40 odsto. U toj zemlji je 2016. godišnji odmor provelo četiri miliona Nemaca – skoro dva miliona manje nego godinu dana ranije.

Ipak, ove godine beleže se bolji rezultati. Ruski predsednik Vladimir Putin prošle godine je ukinuo zabranu za čarter-letove iz Rusije u Tursku, koju je uveo zbog napetosti između Moskve i Ankare. Do proleća ove godine broj turista porastao je pet puta.

Lira i ekonomski rast u padu

Lagani rast zabeležen je i kada je reč o nemačkim turistima, ali on će, s obzirom na najnovija zbivanja, verovatno da bude zaustavljen. Prema istraživanjima javnog mnjenja koje je naručila TV-stanica RTL, samo 12 odsto ispitanika smatra da je Turska bezbedna zemlja. To istraživanje sprovedeno je u aprilu, tri meseca pre ovih strogih turistima koje je izdalo nemačko Ministarstvo spoljnih poslova. Danas bi procenat onih koji smatraju da je Turska bezbedna turistička destinacija verovatno bio jednocifren.

Erdogan je naneo veliku štetu turskoj privredi. Njegova zemlja je nakon 2000. godine beležila fantastičan ekonomski rast od više od sedam odsto godišnje – ali sada je to znatno usporeno. Od prošlogodišnjeg puča do danas turska lira izgubila je 30 odsto svoje vrednosti, inflacija iznosi osam do devet procenata, a nezaposlenost oko deset odsto.

Politička nesigurnost znatno se odrazila na privredu. Ulagači uvek daju prednost stabilnim političkim sistemima, pravnoj sigurnosti i mogućnosti dugoročnog planiranja. Erdogan je postao pojam za sve što je tome suprotno.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android