1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Etnička distanca u porastu

Mustafa Canka12. oktobar 2007.

Iako se crnogorska vlast hvali skladnim međunacionalnim odnosima i multietničkom demokratijom sve je više incidenata u društvenom životu koje jasno pokazuju da je etničko distanciranje u porastu.

https://p.dw.com/p/BqEU
Niska medjuetnička tolerancija u Crnoj GoriFoto: DW

Niz incidenata na političkim skupovima, kulturnim manifestacijama i sportskim priredbama jasan su znak da su etničke predraduse duboko ukorjenjene u crnogorsko društvo. A jedno nedavno istraživanje je pokazalo da se one povećavaju! Naime, podatak da više od polovine građana Crne Gore ne želi da živi u istoj državi sa Albancima i Romima (nacionalnim i etničkim zajednicama koje čine desetak odsto ukupnog stanovništva ove najmlađe evropske države) dovoljno govori o tome. U Crnogorskom helsinškom komitetu za ljudska prava (CHK) smatraju da je to posljedica međusobnog nepoznavanja nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, te finiša rješavanja statusa Kosova.

Sociolog Tufik Softić je kazao da je međuetnička tolerancija u Crnoj Gori iznad balkanskih standarda, ali da je, ipak, pretenciozno da se ova zemlja navodi kao „oaza multietničke demokratije na Jugoistoku Evrope“.

Konstatujući da su pripadnici manjinskih zajednica veoma malo zastupljeni na mjestima odlučivanja od lokalnog do državnog nivoa, on je u izjavi za Radio Dojče vele istakao:

„Dakle, ako želimo uvažavanje manjina i dobre međuetničke, međunacionalne, međuvjerske odnose, onda to moramo i praktično da pokažemo. Ja ne bih sada da izdvajam bilo koju instituciju ili službu, ali uzmite, na primjer, samo policiju i vidite koliko u njoj ima pripadnika manjina, koliko ima Bošnjaka, Hrvata, Albanaca, u redovima običnih policajaca, da ne govorimo o rukovodećem kadru.“

Politički analitičar Andrej Nikolaidis je za naš radio rekao da je do sada praktično svaki test multikulturalizma u Crnoj Gori završio prilično neslavno. On je dodao da su napori koji se čine kako od strane vlasti tako i od opozicije da se etnička distanca smanji, prije svega, kozmetičke prirode.

„Bojim se da je ta etnička distanca stvar koja je u Crnoj Gori potpuno ostavljena po strani, da je to problem na koji se niko ne osvrće, da se to uopšte i odbija detektovati kao problem. Ali, kako to već biva sa takvim problemima, oni, ipak, na kraju stižu do nas i pogode nas kao kamen u glavu.“