1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

EU o Bliskom istoku

18. jul 2006.

Evropska unija je danas osudila napade libanskog šiitskog pokreta Hezbolah na Izrael koji je pozvala na uzdržanost, saopšteno je nakon današnjeg sastanka šefova diplomatije EU u Briselu

https://p.dw.com/p/B8Pk
Erki Tuomioja , minstar spoljnih poslova Finske
Erki Tuomioja , minstar spoljnih poslova FinskeFoto: AP

."EU osudjuje napade Hezbolaha na Izrael i otmicu dvojice izraelskih vojnika. Poziva na njihovo momentano i bezuslovno oslobadjanje i na obustavu svih napada na izraelske gradove", ističe se u zajedničkom saopštenju ministara EU. EU je priznala "legitimno pravo Izraela na samoodbranu", ali i ponovo apelovala na izraelsku vojsku da bude "uzdržana" i da ne pribegava "merama koje su suprotne medjunarodnom humanitarnom pravu".

Komentar Martina Durma:

Retko su glavni akteri medjunrodne poltike delovili tako zbunjeno i bespomoćno.Bliski istok gori na mnogo mesta – u Libanu, u pojasu Gaze, na severu Izraela.Ali čini se kao da je pored SAD sada i Evropa rezignirala pred večitim rasplamsavanjem sukoba u tom regionu.

Već se samit G8 pokazao sposobnim samo da šalje apele sukobljenim stranama ukazujući da praktičnu pomoć mogue da pruže samo UN – svetska organziacja treba da pošelje posmatrčaku misiju u Južni Liban – rečeno je u sankt petersburgu.

Ministri spoljnih poslova EU došli su na svom današnjem sastanku do slične formule.Osuda nasilaj zvuči odlučno – ali nije obavezujuća. Jedino konkretno što je Evropa uspela da uradi je evakuacija svojih gradjana iz Libana i kratka poseta povrenika EU Havijra Solane Bejrutu. Medjutim, - uz dužno poštovanje- Solana nema poltički autoritet niti uticaj za ulogu poserdnika na Belikom Istoku.

Ali, ko uopšte može nešto da učini u ovakvoj situaciji kada se zaraćene strane mogu razdvoijiti samo uz prtisak i posredovanje sa strane?Ako ne ranije, a onda psole rata u Iraku jasno je da se američka spoljna politika oprostila od trajnog palsntko – izraeslkog sukoba i aktivne uloge posrednika na Bliskom istoku.To bi EU teoretski i te kako nudilo mogućnost da ispuni vakuum koji su za sobom ostavile SAD.Jer širenjem EU Blsiki istok postaje sve bliži – i ako Turska jednog dana bude čalnice EU, to bure baruta – bliski istok biće direktno pred vratima EU.

Može se reći da EU mora odlučnije i složnije da nastupa na Bliskom isotku i kvalifikuje se za posrednika u krizama.Medjutim intersi 25 a usokoro 27 člnaica previše se razlikuju da bi ona mogal tako da nastupi.

Primera za to ima na pretek.Vlade Francuske, Italije i Španije bile su ili jesu protiv rata u Iraku – Britnaci, Poljaci i Česi tamo vojno sradaju sa Amerikancima.

A sada Francuska oštrim rečima napada Izrael zbog napada na bejrut – ali Nemačka , zbog svoje nacističke prošlosti sebi ne sme da dozovli takav ton prema jevrejskoj državi.Svaka evropka inicijativa – kada to bude bilo važno – biće paralisana aktuelnim intersima i istrojskim naslejdem zemalja čalnica.

Sadašnja krzia nudi primer za to koliko je neophodno da se stvori zajednička spoljna i bezbednosna poltika.Medjutim EU , takva kada sada jesete to niej u stanju da uradi.Još uvek je veoam udalejna od zajedničke spoljne poltike.