1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

EU postaje balkanska – i to stvarno!

6. februar 2018.

Obećanje je obećanje. Ulazak u porodicu EU zemljama Zapadnog Balkana ponuđen je još pre 15 godina. Tada je to bilo suviše ambiciozno, a danas je prilično smelo, smatra Folker Vagener.

https://p.dw.com/p/2sCas
Flaggen Westbalkan-Konferenz in Berlin 2014
Foto: Getty Images/AFP/T. Schwarz

To se zove prava dilema. Objektivno gledano, šest kandidata za ulazak u Evropsku uniju isto toliko su daleko od onih mnogo hvaljenih briselskih standarda, kao što je nemački dizel-motor daleko od gornje granice emisije izduvnih gasova. Ali upravo to čekanje da desetak malih i mikro država dostignu EU-standarde, mogao bi ubrzo da se pretvori u poklon Kinezima. Jer oni ne postavljaju pitanja pravne države, ne smeta im korupcija, oni šakom i kapom investiraju i kreditiraju Balkan, dok se na sam pomen toga u zapadnoj Evropi naježe. Ali o tome kasnije…

Čitav region je bure baruta

Sama činjenica da su „Kinezi“ već na Balkanu, objašnjava zašto se EU odriče svoje nekadašnje maršrute. U Evropskoj uniji su, nakon suviše brzog prijema Bugarske i Rumunije, zagovarali da ona u budućnosti ne ide u širinu, već u dubinu. Trebalo je pre svega izgraditi veze sa istočnim članicama Unije – ali na to se očigledno zaboravilo. Evropska komisija je tako danas saopštila: „Jakom političkom voljom za sprovođenje reformi, Srbija i Crna Gora bi do 2025. trebalo da budu kompatibilne da EU“. Skromna je to želja, možda čak i naivna.

- pročitajte još: Da li biste se kladili na Srbiju gospodine Han?

Činjenice su međutim sledeće: ako se pažljivo pogleda, Balkan je ludnica u svakom pogledu – u najmanju ruku ako se sagledava iz briselske perspektive. Odnosi Srbije prema Kosovu su takvi kao da je reč o hladnom ratu, a kada je u pitanju Republika Srpska, Beograd se neprikriveno meša destabilizujući tako jednu od najkrhkijih država regiona. Makedonija se svađa sa Grčkom kako bi mogla da nosi svoje ime, a u skoro svim balkanskim republikama slavi se vaskrsenje nacionalizma, a i korupcije. I upravo tu Evropska unija želi da se za nekoliko godina zavijori njena plavo-žuta zastava. To je već prilično smela zamisao.

Wagener Volker Kommentarbild App
Folker Vagener, DW

Kina daje kredite i gradi, EU postavlja uslove

Ali ona ipak mora tako da radi, jer ako „nepristojna deca“ sa oboda Evrope ne postanu članovi briselske firme, ona će otići u drugom pravcu. Na primer na istok. I to na Daleki istok.

Kina ne postavlja pitanja pravne države, smeje se kada se priča o nedostatku demokratije – o čemu vredne evropske birokrate vode zapisnike i ritualno govore o nedostacima. Kina za to vreme gradi: mostove i železare u Srbiji, aerodrom u Albaniji, fabrike automobila u Mađarskoj i luke u Grčkoj. A kao naknadu za tako brzu realizaciju investicija, Peking želi mnogo više od ponizne zahvalnosti. On očekuje političku zahvalnost. Ukratko: krediti i građevinski projekti na istočnom krilu Unije – a takođe i njihov rast u budućnosti – Pekingu već sada dozvoljavaju da vlada unutar Unije.

- pročitajte još: Do 2025? – smela prognoza

Politički uticaj već uveliko je primetan. Autoritarni stil Pekinga hvale u Višegradskoj grupi, a Peking čuva svoje „male partnere“. Sa stanovišta primaoca, računica je veoma jednostavna: Kina deluje brzo i bez demokratskih preduslova. To su činjenice. Brisel je s druge strane suviše spor i postavlja se kao nekakav učitelj.

EU traži perspektive usred krize

Briselska Komisija zato ima dobre razloge da strahuje od angažmana Kine u predvorju Evropske unije. Kina u istočnoj i jugoistočnoj Evropi vidi čvorište svog Novog puta svile, a to ne može da bude u interesu Evropljana. Istovremeno, napori da se integrišu puki siromasi sa jugoistoka kontinenta dolaze usred krize. Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka odavno su formirale kontra-frakciju Briselu i to unutar same Unije. Osim toga, te zemlje beleže snažan privredni rast, što se za pridošlice sa jugoistoka ne može reći. Integracija ima mnogo toga i sa ekonomskom jednakošću. Zato „projekat šest novih EU-članica“ za sada ostaje iluzija.

- pročitajte još: EU i Balkan: Nije to prava ljubav

Takođe, ništa se ne menja ni kada se te zemlje redovno opominju zbog nedostatka demokratije i pravne države. Na Zapadu se stalno zaboravlja da u tim zemljama poluge vlasti još uvek drži generacija odrasla u komunizmu. Poznato je da je prethodnu eru, zamenila era nacionalizma, koji je još uvek u velikoj meri prisutan. Stara Evropska unija i nova Evropska unija su u svakom slučaju jedno – samo što još uvek ne mogu zajedno.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android