1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

EU pro et contra

Zekerijah Smajić, Brisel25. jun 2008.

Makedonci listom za članstvo u EU, Turci sa 49 odsto govore da je članstvo u EU dobro, dok najveći broj Hrvata ima neutralan stav prema Uniji. Ipak građani Hrvatske imaju više poverenja u Evropski parlament nego u Sabor.

https://p.dw.com/p/EQWd
Pružena ruka Evropske unije
Pružena ruka Evropske unijeFoto: AP

Najveći deo hrvatskih građana ima neutralan stav prema članstvu Hrvatske u EU. Nešto manje od trećine to smatra dobrom, a četvrtina lošom stvari za zemlju. Polovina Hrvata kao najveći razlog za zabrinutost navodi kriminal - pokazuju rezultati istraživanja objavljenog u najnovijem izdanju Barometra.

30 odsto građana Hrvatske smatra da bi članstvo njihove zemlje u EU bilo dobra stvar. 39 odsto smatra da to ne bilo ni dobro ni loše, a 25 procenata kaže da bi to po Hrvatsku bilo loše.

U druge dvije kandidatske zemlje, Makedoniji i Turskoj, raspoloženje prema članstvu u Evropskoj uniji je mnogo bolje. U Makedoniji čak 72 odsto ispitanika smatra da je to dobro za njihovu zemlju, a u Turskoj 49 procenata.

Turska - Kandidatkinja za članstvo u EU
Turska - Kandidatkinja za članstvo u EUFoto: picture-alliance/ dpa/dpaweb

Pozitivno prema EU i u Irskoj

U zemljama članicama EU, najviše pozitivnih odgovora na isto pitanje beleži se u Luksemburgu, Belgiji i Holandiji, te iznenađujuće - u Irskoj. S druge strane, samo 29 odsto anketiranih u Litvaniji smatra članstvo u EU dobrim, 30 odsto u Velikoj Britaniji i 32 odsto u Mađarskoj. Ipak, na nivou EU - 27 zemalja članica, 52 procenta anketiranih građana smatra da je dobro što je njihova zemlja članica EU.

Na pitanje misle li da bi članstvo u EU donijelo koristi Hrvatskoj, 44 procenta ih je odgovorilo pozitivno, a dva odsto manje negativno. Na isto pitanje u Turskoj je pozitivno odgovorilo 58 posto, a u Makedoniji 82 posto ispitanih. Na nivou EU, 54 procenta ispitanih građana smatra da su njihove zemlje profitirale članstvom u EU, a najveći postotak zabeležen je ponovo u Irskoj (82 %), Danskoj i Poljskoj (77 %). Najmanje pozitivnih odgovora na to pitanje bilo je u Mađarskoj, Velikoj Britaniji i Austriji, po 36 odsto.

U korist Evropskog parlamenta

Što se tiče povjerenja u evropske institucije, Hrvati se uklapaju u evropski prosjek da se više vjeruje institucijama EU nego nacionalnim institucijama. 37 odsto prema 21 u korist Evropskog parlamenta u odnosu na Sabor, a sličan odnos povjerenja je i prema Evropskoj komisiji u odnosu na Vladu Ive Sanadera.

Većina Evropljana (56 %) globalizaciju smatra povoljnom okolnošću za privredni rast, ali ih čak 63 odsto misli da profit od globalizacije ubiru samo najveće kompanije. Skoro dvije trećine Evropljana (64 %) smatra da globalizacija zahtijeva zajednička pravila na svjetskom tržištu.

Nezaposlenost je prvi razlog za zabrinutost 24 odsto anketiranih u EU, a 20 odsto smatra da je kriminal glavni razlog za zabrinutost. Najveću zabrinutosti zbog kriminala imaju Irci - 51 procenat.

Istraživanje za najnovije izdanje Evrobarometra sprovedeno je između 25. marta i 4. maja ove godine, a anketama nisu bile obuhvaćene zemlje zapadnog Balkana, osim Hrvatske i Makedonije koje imaju status kandidata za članstvo u Uniji.