1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

EU, Ukrajina, Moldavija: proširenje da, reforme ne?

14. decembar 2023.

Podrška proširenju Evropske unije naglo je porasla, ali i zabrinutost zbog problema koje bi ono moglo da donese. Na samitu EU biće reči o pristupnim pregovorima sa Ukrajinom i Moldavijom.

https://p.dw.com/p/4a8MP
Žure u EU: ukrajinski predsednik Zelenski (u sredini), predsednica Moldavije Maja Sandu (desno) i predsednik Saveta EU Šarl Mišel na sastanku u novembru u Kijevu
Žure u EU: ukrajinski predsednik Zelenski (u sredini), predsednica Moldavije Maja Sandu (desno) i predsednik Saveta EU Šarl Mišel na sastanku u novembru u KijevuFoto: Valentyn Ogirenko/REUTERS

Proširenje, da molim? Čini se da su vremena snažnog protivljenja proširenja EU prošla. To proizilazi iz istraživanja Evropskog saveta za spoljne odnose (ECFR) iz novembra ove godine.

Prema tom istraživanju, od ruskog napada na Ukrajinu u februaru 2022. godine, javna podrška proširenju EU porasla je u gotovo svim državama-članicama. Najjača je u Litvaniji (77 odsto), Španiji (74 odsto) i Hrvatskoj (71 odsto).

-pročitajte još: Proširenje EU – „najvažnija bezbednosna garancija“

I u Letoniji, na Malti, u Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Irskoj, Portugaliji i Švedskoj velika većina stanovništva (preko 60 odsto) takođe podržava proširenje. U 24 zemlje EU broj pristalica je veći od broja protivnika proširenja.

Nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok i njen hrvatski kolega Grlić-Radman (u sredini levo) na konferenciji o proširenju EU u Berlinu u novembru 2023.
Nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok i njen hrvatski kolega Grlić-Radman (u sredini levo) na konferenciji o proširenju EU u Berlinu u novembru 2023.Foto: John Macdougall/AFP/Getty Images

Makronova promena mišljenja

„Šefovi država i vlada koji su u prošlosti pokazivali malo entuzijazma za proširenje, potpuno su promenili svoj stav“, stoji u izveštaju. Među njima je, na primer, francuski predsednik Emanuel Makron.

On je u oktobru 2019. na samitu EU u Briselu blokirao pregovore o članstvu sa Albanijom i Severnom Makedonijom. U maju ove godine, na bezbednosnom skupu u Bratislavi, iznenada je izjavio da „nije pitanje da li će se EU proširiti, već kako bi to proširenje trebalo da izgleda“.

Solidarnost s Ukrajinom

Prema istraživanju ECFR, podrška pridruživanju Ukrajine najveća je u Danskoj (50 odsto) i Poljskoj (47 odsto). Mišljenja su podeljena u Rumuniji (32 odsto za, 29 protiv), Nemačkoj (37 odsto za, 39 odsto protiv) i Francuskoj (29 odsto za, 35 odsto protiv). U Austriji je većina ispitanika (52 odsto) bila protiv proširenja.

Velikog protivljenja je bilo kada je reč o eventualnom pridruživanju Turske. Takođe, „izuzetno hladno“ se gleda i na mogućnost pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana, Albanije, Bosne i Hercegovine, Gruzije, Kosova, Severne Makedonije i Srbije.

Koliko proširenja EU može da podnese?

„Ruska invazija na Ukrajinu vratila je na dnevni red proširenje EU“, komentariše Pol Tejlor iz briselskog istraživačkog centra „Prijatelji Evrope“ (Friends of Europe) u britanskom listu „Gardijan“.

Vodeći političari EU bi iz geopolitičkih razloga raširili ruke za zemlje poput Ukrajine, Republike Moldavije i Zapadnog Balkana. „Ipak, imali bi problema da reformišu EU tako da ona može da podnese proširenje“, dodaje Tejlor.

U junu 2022, EU je, kao odgovor na rat u Ukrajini, dodelila kandidatski status Ukrajini i Moldaviji. Za zemlje Zapadnog Balkana perspektiva pridruživanja otvorena je još na samitu u Solunu 2003. godine.

Ove godine Evropska komisija je predložila otvaranje pristupnih pregovora sa Ukrajinom, Moldavijom i Bosnom i Hercegovinom. Gruzija bi trebalo da dobije kandidatski status „kada se postigne potrebna saglasnost“.

Spor oko budžeta

Uprkos podršci, i dalje su izražene rezerve prema proširenju EU. Na primer, 45 odsto ispitanika strahuje da bi pristupanje Ukrajine negativno uticalo na bezbednost EU, dok 25 odsto smatra da bi se time bezbednost poboljšala.

Čini se da je pristupanje Ukrajine EU i ekonomski problematično, posebno za susedne zemlje kao što su Mađarska i Poljska. Mnogi poljoprivrednici strahuju od poljoprivrednog izvoza Ukrajine.

Stručnjak Kaj-Olaf Lang iz Fondacije za nauku i politiku (SWP) očekuje duge prelazne periode i izuzetke. Lang smatra da je moguća postepena integracija Ukrajine.

„Ne treba zaboraviti da je Ukrajina velika zemlja s velikim poljoprivrednim sektorom, na koji bi odlazio veoma veliki deo budžeta EU za poljoprivredu i strukturnu pomoć“, ističe Lang.

Žetva u Odesi: Ukrajina je jedan od najvećih proizvođača žitarica u svetu
Žetva u Odesi: Ukrajina je jedan od najvećih proizvođača žitarica u svetuFoto: Nina Liashonok/abaca/picture alliance

Skupo proširenje

Mnoge zemlje-članice EU stoga ne vide neposrednu ekonomsku korist od članstva Ukrajine. Prema istraživanju, 54 odsto stanovništva u Danskoj i 46 odsto u Austriji očekuje veće troškove usled proširenja.

Autori istraživanja izvode sledeći zaključak: „Uprkos tome što je geopolitički argument za proširenje danas jači nego pre 20 godina, proces će verovatno naići na više prepreka nego tada.“

Naime, u većini zemalja-članica interesovanje za proširenje EU bi bilo zasenjeno zabrinutošću zbog institucionalnih reformi koje bi s tim mogle da budu povezane.

Stručnjak Pol Tejlor zna zašto: „Bez radikalnih reformi, EU neće biti sposobna da primi nove članice, niti da nastavi da funkcioniše nakon njihovog prijema. Ona mora da se oprosti od prava svojih članica na veto kada se radi o pitanjima kao što su spoljna politika, sankcije i porezi.“

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.