1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Evro za ceo Kipar?

17. maj 2007.

Podeljeno ostrvo izmedju Evropske Unije i pristupa Evropskoj Uniji

https://p.dw.com/p/BAMW
Podeljeni grad Pila na Kipru
Podeljeni grad Pila na KipruFoto: AP

Za Nikoziju kažu da je poslednji podeljeni grad Evrope.Glavni grad Kipra od 1974 godine deli zid. Početkom godine odstranjen je jedan deo zida u ulici Ledra : najpre sa turske, a onda i sa grčeke strane. Granični prelaz doduše nije otvoren , zato što je ova oblast i dalje pod minama. Postoji inicijativa za ovaranje ulice Ledra , na njoj zajedno rade turski i grčki komiunalni političari – uz podršku novoizabrane grčke gradonačelnice Nikozije, Eleni Mavru.

"Možda rušenje zida u ulici Ledra ne znači ponovno ujedinjenje Nikozije.Pa ipak, ono predstavlja veliki napredak za grad , naročito simbolično...Mislimo da rušenje dela ovog zida približava pripadnike jednog i drugog naroda na Kipru", kaže Eleni Mavru.

Od mnogih faktora zavisi da li će to dovesti i do bitnog razvoja situacije . Dalji cilj Grka sa Kipra ostaje da se zid u Nikoziji potpuno sruši. A to može da se desi samo nakon povlačenja turske vojske sa celog ostrva , kaže predsednik parlamenta Dimitris Kristofijas.

"Takozvani zid srama predstavlja okupaciju i liniju podele, kojoj grčka republika Kipar nije doprinela i koju ne želi da održi. Turska okupaciona sila je ta koja želi da održi ovaj zid", kaže Dimitris Kristofias.

Potpuno povlačenje turske vojske sa severnog dela ostrva ostaje jedan od glavnih zahteva kiparskih Grka- to je jedan od razloga zbog kojih su na referendumu u aprilu 2004 godine odbili plan UN o ponovnom ujedinjenju ostrva.Kiparskim Turcima su vezane ruke – svaki korak na koji se odvaži njihov vođa Mahmet Ali Talat u pravcu približavanja Grcima sa ostrva , sa nezadovoljstvom prati turska vojska.Prema oceni Erdil Nami, predsednika trgovinske komore u turskom delu , političko rešenje može se iznaći samo ekonomskim približavanjem.

"Od Evropljana očekujemo jednaka merila. Samo se tako mogu voditi politički razgovori – hoće li oni trajati jednu godinu ili dvadeset , nije važno . Za nas je važno da možemo da trgujemo da bismo se i ekonomski razvijali, kaže Nami .

Prvog januara 2008 Republika Kipar biće primljena u zonu evra – doduše, samo grčki deo , pošto evropski ugovor ne važi na turskom severu. Grupa grčkih i turski preduzetnika zalaže se za uvođenje evra na celom ostrvu.Turski ekonomista Bulent Kanol kaže:

"Obe strabne bi imale ekonomsku korist od uvođenja evra na obema stranama. I politički bi to moglo da ima pozitivan efekat.Kao što znate, seveni Kipar je izolovan , sa znatnim trgovinskim ograničenjima. Kada bi evro bio uveden i na severu , ta ograničenja bi se bar ublažila , podstakla bi se trgovina. Privredne analize pokazuju – naš rad bi mogao da bude samo od koristi za obe strane.

I grčka preduzeća vide ove prednosti prilikom uvođenja evra na celom ostrvu, pogotovo što se preko zelene linije već vodi trgovina, kaže Mantos Mavromatis predsednik trgovinske komore kiparskih Grka:

"2006 godine u trgovini preko zelene linije ostvaren je obrt od četiri miliona evra.Tri miliona evra iznosio je obrt prilikom izvora iz turskog u grčki deo Kipra , a milion prilikom izvoza iz grčkog u turski deo", kaže Matos Mavromatis.