Evropski medjukulturalni dijalog
10. januar 2008.U niskom prizemlju bez prozora u zgradi Kulturnog centra u Ljubljani, sedi oko 500 kulturnih poslenika iz 27 država članica EU, kako bi se konačno odlučili, šta je to zapravo interkulturni dijalog i kako će funkcionisati u ovoj godini posvećenoj toj temi. Kako evropska kulturna elita ne bi pala u kolektivnu depresiju, sedeći u betonskom zdanju iz Titovog vremena, kada je Slovenija bila deo bivše Jugoslavije, svirao je slovenački kvartet "Bonaventura".
I to je bio sav program. Pozornica je inače pripala evropskom komesaru za kulturu Janu Figelu. A njegov moto 2008.godine glasi:
"Želimo da prevaziđemo multikulturna društva, gde grupe žive jedna pored druge u paralelnim svetovima. Moramo da postanemo interkulturno društvo. Tolerancija više nije dovoljna."
Ne teži se istovetnosti i asimilaciji već dijalogu
Ovo mišljenje ne dele sve države članice EU, pokazala je jedna studija , naručena specijalno za tu priliku. Mnoge nacije sebe ne vide kao multikulturne, već se, takođe i unutar EU, zalažu za tradicionalno ili za upravo u Uniji izboren nacionalni identitet. Sporno je ko sa kim u svemu tome treba da razgovara. Komesar za kulturu Figel je odbacio istovetnost i asimilaciju, ali ne krije problem:
"Vidimo takođe i napetosti među određenim grupama, što pokazuje duboke korene religijski ili kulturno uslovljenih porblema. Odgovor EU mora da bude produžen na nove oblasti, kao što su obrazovanje, interkulturni dijalog i državljanstvo."
EU će u 2008. podržati oko 700 međudržavnih projekata.
Rajnhard Auer radi u nemačkom pozorištu iz Južnog Tirola,koji pripada Italiji, ali u kome živi i mnogo pripadnika nemačke manjine. U stvarnosti sve izgleda malo drukčije nego u lepim govorima, smatra Auer:
"Možda ne treba samo da se govori, već i malo da se sluša. Umetnost dijaloga se sastoji i u slušanju. Bilo je karakteristično kako su još na otvaranju svi govorili i kako neki nisu slušali. Očigledno da je veća potreba da se govori nego da se sluša."
Evropa je više od privredne zajednice i agrarne podrške
O umetnosti se govorilo bez umetnika, kaže Rajnhard Auer. I pri tome smatra da moto za ovu interkulturnu godinu uopšte nije loš:
"Mislim da to treba pozdraviti, zar ne? Evropa ne može da bude samo privredna zajednica i agrarna podrška. Posle dužeg lutanja su se setili da je Evropa možda i nešto drugo. "
Vesna Mikolić je šefica katedre za duhovne nauke Univerziteta u Sloveniji i predaje na slovenačkom i italijanskom jeziku. Slovenija zahvaljujući svom položaju ima različite jezičke i kulturne manjine. Ova mala zemlja sa dva miliona stanovnika bi mogla da bude primer za interkulturni dijalog, veruje profesorka Mikolić.