1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Fabrika koza zavadila Nemce

12. oktobar 2009.

Živopisni okrug Holcminden u Donjoj Saksoniji, oko koga reka Vezer pravi veliki i lep meander. Baš na tom mestu mlekara „Petri“ planira da simbol ekološke proizvodnje hrane - industrijalizuje.

https://p.dw.com/p/K4Ic
Gradi se najvea fabrika koza u Evropi
Gradi se najvea fabrika koza u EvropiFoto: picture-alliance / dpa

Na obodu mestašca Pole nalazi se jedan manastir, autokamp i poljoprivredno dobro Hajdbrink. Tu trenutno živi nekoliko umetnika, nastavnika i zanatlija. Nedavno je zemljište na kome se nalaze – za 3,4 miliona evra - otkupila mlekara „Petri“ iz susednog Otenštajna. „Petri“, naime, želi da tu podigne najveću evropsku fabriku koza – kako Špigel zove farmu sa tri velike štale u kojoj bi bilo smešteno oko 8.000 meketavih preživara.

Sada su oko toga počele poprilične svađe u kojima učestvuju razne društvene grupe, politički faktori, interesne zajednice. Najpre su sami stanovnici Holcmindena zavapili da će im opasno smetati smrad koza i buka kamiona koji budu prevozili mleko. Oni strahuju i da će početi da ih zaobilaze turisti a i biciklisti, pošto obalom Vezera, baš pored Hajdbrinka, prolazi jedna od najomiljenijih biciklističkih staza u Saveznoj Republici Nemačkoj.

Najmodernija oprema, ali…

Još veću galamu su digli prijatelji koza. „Sada će industrijski način gajenja životinja da zadesi i koze“, žali se tako kilski zoolog Sivert Lorencen, predsednik Udruženja za zaštitu korisnih životinja „Pro-govedo“. Zajedno sa nekoliko drugih udruženja, on je poslao budućoj fabrici koza protestno pismo. Koncern za sada ne želi bliže da upozna javnost sa detaljima života koji očekuje ove životinje, ali u jednom internom spisu, koji je pao šaka novinarima, otkriva se da će „se životinje hraniti putem automata“ i „da neće imati prostor za slobodno kretanje“.

Hrana iz automata
Hrana iz automataFoto: AP

Tako će se iza rešetaka naći upravo životinja koja je u Nemačkoj simbol ekološke poljoprivrede. Nemci doskora nisu bili preterani ljubitelji kozjeg mleka, tako da – za razliku od Francuza, Grka ili Italijana – nisu ni imali velike pogone za gajenje koza. Poslednjih godina situacija se menja. Kozji sir dobija na popularnosti. Zadovoljeni su i zahtevi građana alergičnih na kravlje mleko. Proizvođači, osim toga, za litar kozjeg mleka dobijaju oko 40 centi (kravlje mleko se plaća 26 centi po litru), tako da nije nikakvo čudo što je poljoprivredna industrija otkrila tržišnu nišu koja bi mogla da donese veliki profit.

Kozama neophodne prostorije za opuštanje

Za to vreme nemačka javnost saznaje sve više o životu koza i socijalnim odnosima u kozjim zajednicama. „Koze su vrlo pametne životinje“ kaže proučavalac koza Nina Kajl iz švajcarskog saveznog ureda za veterinu, i dodaje da koze i u grupama od 100 životinja razlikuju i poznaju jedna drugu. Koze, nadalje, mogu da sklope iskrena i dugotrajna prijateljstva. Kada se dve koze sprijatelje, one će rado zajedno trčkarati, pasti travu i upražnjavati i druge aktivnosti.

No, Kajlova nas upozorava da ove životinje imaju i drugo lice i da znaju da budu vrlo surove. „Ako u jednom krdu prostor postane pretesan, slabije životinje lako postaju žrtve maltretiranja“. Zato, upozorava ova naučnica, one u velikim štalama treba da imaju i prostorije za povlačenje i opuštanje, gde neće biti izložene samovolji i hirovima dominantnih koza.

Pripremio: Saša Bojić

Odgovorni urednik: Ivan Đerković