1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

FDP: kraljevi na čekanju?

17. septembar 2009.

Slobodne demokrate gotovo da su pretplaćene na mesto opozicije u Bundestagu. Ipak po broju pristalica polako sustižu svoje velike političke rivale. Niko ne isključuje mogućnost da bi uskoro ponovo mogli da dođu na vlast.

https://p.dw.com/p/Jih1
Gidu Vesterveleu su ovo treći izbori na čelu FDP-a
Gidu Vesterveleu su ovo treći izbori na čelu FDP-aFoto: AP

Stranka slobodnih demokrata (FDP) je liberalna politička partija osnovana 1948. godine. Politika te partije je u funkciji odbrane ljudskih i ekonomskih sloboda i zalaganje za slobodno tržište. FDP na izborima osvaja između 5 i 13 odsto glasova i zato je partija koja gotovo uvek čini deo vladajuće koalicije. Obično im je partner Hrišćansko-demokratska unija (CDU). Danas je ta partija u opoziciji kao jedna od najjačih opozicionih stranaka.

Sudeći prema istraživanjima javnog mnjenja, liberalna FDP vratila se na političku scenu. Kao mogući koalicioni partner kancelarke Angele Merkel i njene Hrišćansko-demokratske unije, čiji je prethodni mandat obeležila takozvana velika koalicija, sa Socijaldemokratskom partijom levog centra, FDP je uspela da povrati svoju političku relevantnost.

Partija slobodnih demokrata zastupa interese malih i srednjih preduzeća i neretko je opisuju kao „partiju bogatih”. Po opredeljenju liberalna, zalaže se za koncept takozvane „minimalne države“ - protivi se bilo kakvom uplitanju države u zakone tržišta.

FDP bi mogao da traži mesto ministra spoljnih poslova za Vestervelea
FDP bi mogao da traži mesto ministra spoljnih poslova za VesterveleaFoto: picture-alliance/ dpa

Pod vođstvom tada novog lidera Gvida Vestervela, 2001. godine FDP sprovodi radikalne promene unutar partije transformišući je u mladalačku, dinamičnu i zabavnu partiju, kako bi privukli što veći broj mladih glasača.

Osvit

Istraživanja sprovedena početkom godine pokazuju neverovatan porast popularnosti FDP-a; podrška je porasla sa uobičajenih oko 10 odsto na oko 18 odsto glasova. Nije isključeno da su novi simpatizeri liberala bivši glasači socijaldemokrata, koji su okrenuli leđa SPD-u razočarani njihovim učinkom u sadašnjoj vladi.

Iako lider FDP-a Gido Vestervele za sada odbija da govori o bilo kakvim koalicijama, zna se da je prirodni koalicioni partner liberala upravo kancelarkina Hrišćansko-demokratska unija, odnosno „crno-žuta“ koalicija. Analitičari, međutim, procenjuju da ne treba isključiti postizbornu koaliciju sa SPD-om i partijom Zeleni – takozvana „crveno-žuto-zelena“, odnosno semafor koalicija.

Ekonomska i spoljna politika

I FDP traži plan za povlačenje Bundesvera iz Avganistana
I FDP traži plan za povlačenje Bundesvera iz AvganistanaFoto: AP

U koliko CDU i FDP uđu u koaliciju i dobiju većinu u Bundestagu, liberali će imati veliki uticaj u vladi, naročito u pitanjima koja se tiču ekonomije i međunarodne politike. Lider partije, Vestervele bi u tom slučaju bio jedan od najistaknutijih kandidata za ministra spoljnih poslova.

U oblasti ekonomske politike, centralno pitanje partije jeste smanjenje poreza za porodice i građane sa srednjim primanjima. Liberali žele da pojednostave poreski sistem i to tako što bi se svi poreski obveznici podelili u tri grupe koje će plaćati 10, 25 ili 35 odsto poreza.

Ostajući veran osnovnim vrednostima liberalizma, FDP želi da pruži veću podršku malim i srednjim preduzećima, kojima će pokušati da smanji porez sa postojećih skoro 30 odsto na između 10 i 25 odsto. Kao deo napora da se smanji uticaj globalne finansijske krize, partija će zahtevati od države da proda svoj udeo u bankama u koje je investirala.

Govoreći o angažovanosti nemačke vojske u Avganistanu, FDP je zauzeo potpuno suprotan stav u odnosu na vladajuću koaliciju. Oni zahtevaju potpuno povlačenje svih 4.200 pripadnika nemačkih oružanih snaga što je pre moguće.

Građanske slobode

FDP je oštro kritikovao svaki vid ograničavanja građanskih sloboda u borbi protiv terorizma. Liberali se u potpunosti zalažu za jačanje prava građana u borbi za što manje uplitanja države u njihov privatan život.

Autorke: Daren Mara / Natalija Miletić

Odgovorni urednik: Ivan Đerković