1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Formiranje vlade u Srbiji

Ivica Petrovic14. maj 2007.

Burna politička nedelja u Beogradu završena je dogovorom oko formiranje nove vlade stranaka demokratskog bloka, i nakon toga ostavkom Tomislava Nikolića sa mesta predsednika Skupštine Srbije.

https://p.dw.com/p/B8La
Predsednik na četiri dana
Predsednik na četiri danaFoto: AP

Izbor zamenika predsednika radikala za predsednika parlamenta predstavljao je kulminaciju političke krize u kojoj se Srbija našla nakon završetka izbora 21. januara, i koja je pretila da se završi krahom pregovora i raspisivanjem novih izbora. Pokušaj opstrukcije u skupštini Srpske radikalne stranke prekinut je ostavkom Nikolića, iako je prethodno najavljivao da će morati da ga smene. Politički analitičar Dejan Vuk Stanković za Radio Dojče Vele ocenjuje da je Nikolić povukao potez za koji je smatrao da je najbolji:

“Izgleda da je želeo da u čitavoj toj stvari ispadne moralni heroj, što mu i nije bilo teško s obzirom na okolnosti u kojima se našao. Dakle, predstavio je sebe kao žrtvu jednog beskrupuloznog političkog dogovora između u jednom trenutku njegovih političkih saveznika a već u sledećem trenutku njegovih političkih protivnika, i njegovih tradicionalnih političkih protivnika iz Demokratske stranke”.

Srbija u ovom trenutku umesto regularnih uslova za formiranje vlade zapravo vodi trku s vremenom i zakonskim rokovima u parlamentu kako bi vlada stupila na dužnost. Dejan Vuk Stanković kaže da su krivci za takvu situaciju stranke demokratskog bloka koje se nisu konstruktivno ponašale tokom tromesečnih pregovora:

“Posledica takvog njihovog stava je i ova trka sa vremenom, pri čemu se meni čini da bez obzira na neke zakonske i ustavne rokove da će politička većina u ovom trenutku u parlamentu isterati svoje. Znači, oni će formirati kabinet sa kršenjem ili nekršenjem rokova koji su predviđeni, pisanim ili nepisanim pravilima, prosto u ovoj zemlji nema mnogo kočnica političkom voluntarizmu, i meni se čini da uopšte neće s obzirom na te rokove biti dovođeno u pitanje formiranje vlade”.

Javnost u Srbiji je već upoznata sa nekim predlozima za kadrovska rešenja u pojedinim ministarstvima buduće vlade; to je prilika i za ocenu nekih kadrovskih rešenja:

“To je negde u duhu onoga što se inače u Srbiji dešava. Dakle, političke stranke se prosto više bave nekom političkom podobnošću nego što se bave nekim stručnim kvalitetima ljudi koje imate na ministarskim mestima. Prosto, to možete samo konstatovati ali u ovom trenutku mislim da je svakoj vladi pa i ovoj potrebno dati tih čuvenih 100 dana pa onda procenjivati i rad premijera i rad njegovih ministara”.

Politički izazovi buduće vlade su po rečima našeg sagovornika pitanje Kosova i Metohije, saradnja sa Haškim tribunalom i evropske intregracije. Pitanje koje se nameće je kako će dve najveće stranke demokratskog bloka Demokratska stranka i Demokratska stranka Srbije uspeti da tu vladu učine efikasnom nakon svega što su proteklih dana rekli jedni drugima i jedni o drugima:

“Mislim da bi vlada trajala da je potrebno uraditi bar tri stvari. Prva je da se ciljevi vrlo jasno definišu, druga je da se takođe još jasnije možda definišu i sredstva kako te ciljeve ostvariti, i treća je da ta vlada uvede dva momenta koji moraju biti važni za njeno funkcionisanje: jedno je način donošenja odluka, jer mislim da vlada neće dugo trajati ukoliko u njoj bude stalnog preglasavanja, i drugi važan momenat koji bi definisao njen rad jeste da neslaganja koja bi se pojavila među koalicionim partnerima ostanu u okviru samog kabineta bez iznošenja u javnost”.