1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Francuska: Na poslu i posle šezdesete?

28. maj 2010.

U nameri da smanji deficit u penzionom fondu, vlada u Francuskoj planira da pomeri starosnu granicu za završetak radnog veka sa 60, na 62 ili 63 godine. Radnici su izašli su na ulice i pokazali vladi šta misle o reformi.

https://p.dw.com/p/Nbym
Francuzi tzraže način da popune rupe u budžetu
Francuzi tzraže način da popune rupe u budžetuFoto: maxppp

Važeću starosnu granicu u Francuskoj uspostavio je prvi socijalista predsednik ove države – Fransoa Miteran. On je sredinom osamdesetih godina pomerio starosnu granicu za odlazak u penziju sa 65 na 60 godina.

Odlazak u penziju u 60. godini je, sudeći prema shvatanju sadašnjeg predsednika Nikole Sarkozija – neodrživ, „s obzirom na produženi životni vek Francuza“. Naime, prema podacima iz 2007. godine, životni vek Francuza je iznad evropskog proseka – 77 godina za muškarce i 84 godine za žene. Sarkozi je upravo reformu penzionog sistema postavio kao najznačajniji cilj za ovu godinu.

Sudeći prema prošlomesečnom izveštaju Veća penzionog saveta, penzioni sistem u Francuskoj je suočen sa narastujućim finansijskim mehurom, koji bi do 2030. godine mogao da dostigne iznos od 70 milijardi evra, odnosno čak 100 milijardi do 2050. godine. U vladi kažu da ne postoji drugi način da se pokrije budžetski deficit. Planirano je da se starosna granica podigne na 62 ili 63 godine, o čemu je rasprava počela znatno pre krize u evrozoni. Vlada, uz to, razmatra i povećanje radnog staža potrebnog za penzionisanje sa 40 na 42 godine, s tim što bi novom reformom i ova brojka mogla da se poveća.

Sindikati: Najnepravedniji način reforme

Francuski sindikati reformu penzionog sistema vide kao još jedan udar na evropski model društvene zaštite. Sindikalni aktivisti jednoglasno ističu da je reforma penzionog sistema neophodna, ali i da kasniji odlazak u penziju predstavlja „najnepravedniji način reforme“. Umesto da rupe u budžetu za penzije budu pokrivene na način na koji to vlada planira, predstavnici sindikata predlažu povećanje mesečnih uplata zaposlenih u penzioni fond.

Helmut Kol (levo) i Fransoa Miteran - tvorac francuskog penzionog sistema. Sada Francuska hoće da sledi nemački primer
Helmut Kol (levo) i Fransoa Miteran - tvorac francuskog penzionog sistema. Sada Francuska hoće da sledi nemački primerFoto: AP

U većini država članica Evropske unije, u penziju se odlazi sa 65 godina, izuzimajući slučajeve kada se žene i zaposleni u pojedinim profesijama penzionišu i ranije. Sindikati smatraju da vlada na ovaj način želi da ide u korak sa susednom Nemačkom, koja je starosnu granicu za penzionisanje nedavno podigla sa 65 na 67 godina. Razlog je sve starije stanovništvo. Ipak, za razliku od Nemačke, Francuska se sporo oporavlja od recesije, a radni odnosi su napeti posle talasa otpuštanja.

Štrajk kao sredstvo za borbu

Tokom dve decenije, vlade u Francuskoj su sukcesivno pojačavale mere štednje. Međutim, značajnije promene su izostale pred naletima brojnih štrajkova. I upravo štrajkovima, koji su u četvrtak organizovani širom Francuske, sindikati su još jednom demonstrirali koliki uticaj imaju na (ne)normalno odvijanje železničkog i avio saobraćaja, ali i (ne)održavanje časova u školama. Sindikati navode da se pobunilo više od 800.000 radnika, dok je francuska policija objavila da je manje od 400.000 ljudi iskazalo svoj protest.

Francuska vlada najavila je da će nastaviti sa naporima da reformiše penzioni sistem, bez obzira na štrajkačke napore radnika širom države. „Ti protesti su bili isuviše slabi da bi sprečili pomeranje starosne granice sa 60 godina“, navode u vladi. Dodaje se da će detalji oko programa reforme penzionog sistema uskoro biti predstavljeni javnosti.

Ovaj predlog reforme penzionog sistema trebalo bi da bude završen do kraja jula ove godine, u jeku sezone godišnjih odmora. Nimalo slučajno, jer je tada sindikatima teško da organizuju proteste. Predlog reforme će se u skupštini naći početkom septembra.

Autor: Relja Božić / rtre, afp

Odg. urednik: Nemanja Rujević