1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Gde sahraniti žrtve iz Malborka?

30. januar 2009.

Nemačko savezno udruženje za brigu o vojničkim grobljima u Berlinu planira da najbrže moguće organizuje sahranu oko 1.800 mrtvih. Bilo bi poželjno da se to desi pre svečanog obeležavanja 70-godišnjice izbijanja rata

https://p.dw.com/p/Gjtu
Ekshumacija nemačkih civila u MalborkuFoto: picture-alliance / dpa

Da li su mrtvi bivši stanovnici grada, nemačke izbeglice ili vojnici, još uvek nije razjašnjeno. Odeća ili bilo koji lični predmeti koji bi olakšali identifikaciju - nisu nađeni. Do sada se javila samo jedna žena koja je mogla da posvedoči o događajima između januara i marta 1945. Ona je kao dete bila očevidac dešavanja u tadašnjem Marijenburgu (Malborku). Pre nekoliko dana je gradskoj upravi uputila pismo. Pjotr Svedovski iz tamošnje gradske uprave citirao je njena sećanja na vreme nakon ulaska ruske vojske 1945: „U martu su Rusi od ljudi zahtevali da sakupe leševe. Bilo je mnogo leševa. Najveći broj mrtvih ležao je u ulici Mikijevič. U reci Jurandi bilo je nebrojeno mnogo tela. Postojao je i manastir u kojem je mnogo ljudi izgubilo život, među njima su bili i ranjeni nemački vojnici. Šta se sa njima dogodilo, to ne znam. Svi leševi su natovareni na kola u doneti u Jagijelonsku ulicu u kojoj je bio mali fudbalski stadion. Mrtvi nisu sahranjeni, već je po njima prosut hlor. Bilo je jako mnogo leševa' - stoji u pismu ove žene. Njeno pismo smo poslali Institutu za nacionalno sećanje i državnom tužilaštvu".

„Bilo bi dobro staviti tačku“

Eshumacija žrtava se lagano privodi kraju. Kada bude završena, posmrtni ostaci će biti predati Nemačkom saveznom udruženju za brigu o vojnim grobljima, koje će pokušati da identifikuje žrtve. Od pomoći bi mogla da bude lista, o čijem postojanju je nedavno izvštavao nemački list Bild. Radi se o spisku imena 1840 stanovnika Malborka koji su se nakon rata vodili kao nestale osobe. Dokument od 245 strana trebalo bi da se nalazi u Libeku, jedna kopija postoji u Kelnu. Predsedavajući Nemačkog saveznog udruženja Rajnhard Firer podvlači da mu je veoma važno da do sahrane dođe što je pre moguće: „Mi bismo želeli da se mrtvi sahrane još tokom ove godine pre 1. septembra, dakle pre 70. godišnjice od izbijanja rata. Bilo bi dobro ako bismo time mogli na ovo poglavlje da stavimo tačku.“

Malbork pod znakom pitanja

Polen Danzig Innenstadt Dominikanermarkt
Gdanjsk, grad u kome će žrtve najverovatnije biti sahranjeneFoto: picture-alliance / HB Verlag

Rajnhard Firer smatra da bi žrve trebalo da budu pokopane u Malborku, što bi zahtevalo novo ratno groblje u gradu. Rešenje zavisi od Poljaka: „Zvanično, mi nismo dobili nikakvo saopštenje da to nije moguće. Zbog toga još uvek gajim malu nadu da će mrtvi stanovnici Malborka moći da ostanu u njihovom gradu. Ali, ako najpre treba da se pronađe novi teren u Malborku, biće to veoma duga procedura i višegodišnje privremeno smeštanje mrtvih, što mi ne želimo. U tom slučaju moraćemo da nađemo drugo rešenje, a to je naše vojno groblje u Gdanjsku.“

Da obe strane preduzmu sve...

Grad Malbork je uzdržan i pozva se na nemačko-poljski sporazum od 8 decembra 2003. Portparol gradske uprave Pjotr Šedovski: „Ovaj sporazum između poljske i nemačke vlade je jasan. S nemačke strane za to pitanje je kompetentan Savez nemačke dijaspore a sa poljske strane institucija koja je pandan tom savezu.“ Veoma uzdržan u izjavi oko termina i mesta sahrane bio je i državni ministar u Ministarstvu spoljnih poslova Ginter Gloser: „Mi sada ne treba da govorimo o datumu. Važno je da i na poljskoj i na nemačkoj strani bude preduzeto sve što je moguće kako bi se mrtvi identifikovali i njihovi posmrtni ostaci dostoljanstveno sahranili, ili u blizini Malborka ili na jednom od vojničkih grobalja u Poljskoj.“ Najverovatnije je da će to biti Gdanjsk. Hoće li se sahrana obaviti još pre obeležavanja 70 godina od izbijanja rata još uvek je pod velikim znakom pitanja.