1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Godina Evrope

Ivica Petrović15. maj 2007.

U Beogradu je održan okrugli sto delegacije Evropske komisije u Srbiji i kancelarije Saveta Evrope u Beogradu. Skup je održan pod nazivom Evropska godina Srbije - predsedavanje Savetom Evrope, korak bliže EU."

https://p.dw.com/p/BAMi
Korak bliže EU
Korak bliže EUFoto: AP

Srbija u prvoj polovini ove godine nema šta da prijavi kada je reč o procesu evropskih integracija; osim usvojenog ustava, nije usvojen nijedan zakon zbog raspuštene skupštine i parlamentarnih izbora, tako da je izveštaj o procesu evropskih integracija praktično prazan. Najava formiranja nove vlade, i predsedavanje Komitetom ministara Saveta Evrope, mogli bi da unesu značajne promene na tom polju do kraja 2007. godine.

Program predsedavanje Savetom Evrope je ambiciozan i realan, kažu srpski zvaničnici, i on će biti prilika da Srbija ispunjavanjem tog programa pokaže da je spremna za proces približavanja Evropskoj uniji. Ambasador Dejan Šahović, generalni direktor Direkcije za multilateralne poslove Ministarstva spoljnih poslova Srbije, kaže da su očekivanja od Srbije kao predsedavajućeg velika:

"Pre svega su usmerena na to da Srbija iskoristi ovaj trenutak svog predsedavanja da se afirmiše kao zemlja koja je zaista privržena tim osnovnim vrednostima Saveta Evrope, i u tom kontekstu je značajan broj govornika pominjao opet da kažem onu našu eufemistički poznatu obavezu okončanja saradnje sa Haškim tribunalom”.

Ključni delovi i ciljevi tog programa odnose se na unapređenje regionalne stabilnosti, nastavak pune saradnje sa Haškim tribunalom, jačanje mehanizama za nadgledanje i sprovođenje konvencija, borbu protiv terorizma, organizovanog kriminala i korupcije, proširenje kulturne saradnje i aktivniju participaciju svih građana.

Evropski zvaničnici u Beogradu ističu da Srbija u daljem procesu evropskih integracija mora izdvojiti prioritete na kojima će raditi. Šef delegacije Evropske komisije u Beogradu Žozep Ljoveras očekuje da će to biti posao nove vlade i parlamenta:

"Ciljevi koje je Srbija navela u svom programu u skladu su sa evropskom agendom za proces evropskih integracija, i njihovim ispunjavanjem bićete bliži Evropskoj uniji". Pregovori su u zastoju, ali godina još uvek nije izgubljena za evropske integracije ukoliko skupština bude brže radila, kaže Ljoveras, i ukoliko se u to uključe i druge institucije.

Ekonomske koristi od približavanja EU Srbija već oseća kroz niže carine za izvoz, kao i kroz razne programe tehničke pomoći, ističe Mihailo Crnobrnja, profesor na Fakultetu za ekonomiju, finansije i administraciju u Beogradu:

“Pridruživanje EU u ekonomskom delu je dugotrajan proces, mukotrpan proces, ali proces koji donosi sa sobom istovremeno i velike koristi”.

Novitet u programu srpskog predsedavanja Savetom Evrope je podatak da su u njegovoj izradi učestovale i nevladine organizacije. Miljenko Dereta, direktor Građanske inicijative, za Radio Dojče Vele kaže da je to dobar signal za nevladine sektor uoči usvajanja Zakona o nevladinim organizacijama:

"Dakle, sasvim sigurno je to za nas iz nevladinog sektora izuzetno važno, zato što nam to daje jedan legitimitet pred našom državom i pred našim institucijama a to je nešto što nam nedostaje kao što nam nedostaje zakon koji sam pomenuo”.

Saradnja sa Evropom se uglavnom odvija po principu uspona i padova, i Miljenko Dereta stoga odgovara na naše pitanje kada će ta saradnja predstavljati jednu pravu liniju kojom Srbija grabi ka Evropskoj uniji:

“Očigledna je podela u Srbiji po pitanju evropskih integracija, i tako dugo dok ovo društvo i ova politika ne budu došli do konsenzusa o tome deo čega Srbija treba da bude mi ćemo imati tu sinusoidu koja će bojim se ići sve dublje dole a sve manje gore u pozitivnom smeru. Prosto, ovi poslednji događaji su pokazali da ljudima nije strana ideja da mi ostanemo crna rupa, jer u toj crnoj rupi oni mogu da rade šta