1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Golem i njegov tvorac

12. septembar 2009.

Prag je pun priča o starim kućama i pitoresknim sokacima. Ali jedna od najpoznatijih jeste priča o Golemu, figuri stvorenoj pre četiri veka kako bi zaštitila Jevreje od opasnosti. Po čuvenju ona je prevazišla svog tvorca

https://p.dw.com/p/JdX1
Jevrejska četvrt u PraguFoto: DW/Kilian Kirchgeßner

Članovi pokreta Habad okupili su se na Sabat. Napred, u maloj sinagogi, stoji Manis Baraš, rabin. Baraš je mlad Amerikanac. Već 15 godina živi u Pragu. Jedan njegov veliki uzor namamio ga je u ovaj grad. Juda Lev, veliki rabin iz Praga, koji je preminuo pre tačno 400 godina.

Jüdisches Viertel in Prag August 2009
Grob jevrejskog mudraca LevaFoto: Kilian Kirchgeßner

"Jednom mesečno idem na njegov grob i tamo se molim. Kod Jevreja postoji verovanje da jedno mesto može da odiše svetošću. Tako je na primer sveto mesto na kojem se nalazila sinagoga, čak i ako je više nema. Ja mislim da se ovde, u jevrejskoj četvrti Praga, ponekad oseća da su to sveta mesta."

Do dan danas rabin Lev važi za jednog od najvećih mislilaca jevrejske vere, za majstora Kabale, mistične tradicije Jevreja. O njemu postoje bezbrojne legende. Kada je Juda Lev na početku 17. veka živeo u Pragu, vladao je monarh Rudolf Drugi. Rudolf je podsticao nauku i umetnost. Pod njegovom vladavinom procvetala je jevrejska četvrt. I nastala je legenda o Golemu. Rabin Lev je navodno oživeo ovu figuru od gline. Zadatak Golema, koji je imao nadljudsku snagu, bio je da štiti Jevreje od napada i da ih čuva od opasnosti. Arno Parik iz Jevrejskog muzeja u Pragu kaže:

"I danas Golem fascinira ljude. Međutim, legenda o njemu odvraća pažnju od Jevreja i same ličnosti rabina Leva."

Masovni proizvod

Legenda o Golemu postala je masovni proizvod - prodavnice suvenira prodaju majice sa njegovim likom, šolje i kič slike. Prema oceni rabina Manisa Baraša nepravedno je što se o velikom misliocu rabinu Levu govori samo u vezi sa Golemom. I 400 godina nakon njegove smrti u jevrejskom Pragu on i dalje uživa veliko poštovanje.

Autori: K. Kiršgesner / M. Veljković

Odg. urednica: I. Ivanović