1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Gomila problema, a malo odluka

19. oktobar 2017.

Problema ima mnogo: od „Bregzita“, preko migracija, pa sve do digitalizacije. O svemu tome biće reči govora na današnjem sastanku na vrhu Evropske unije u Briselu. Međutim, neke krupne odluke neće biti donete.

https://p.dw.com/p/2m8yg
Foto: picture-alliance/dpa/A. Dedert

Evropska unija zatvara oči pred čitavim nizom problema koji zapravo zahtevaju odluke: od promene postupka za izdavanje azila, preko odluke o evropskom ministru finansija do nekih temeljnih reformi u arhitekturi EU. O tome će, doduše, biti govora na samitu šefova država i vlada, ali o njima neće biti odlučeno.

Nemačkoj kancelarki Angeli Merkel ruke su u ovom trenutku vezane. Nakon parlamentarnih izbora pre četiri nedelje, još uvek nije formirana nova vladajuća koalicija. Zato Merkelova trenutno ne može da radi na reformskim planovima što sa druge strane požuruje francuski predsednik Emanuel Makron. „Nemačka je trenutno nesposobna za donošenje odluka“, izjavio je predsednik nemačkih liberala (FDP) Kristijan Lindner za „Frankfurter algemajne cajtung“. Jer, na vlasti je tehnička vlada. „Ne smeju biti donesene odluke bez nove političke legitimnosti“, zahteva Lindner čiji Liberali bi, zajedno sa Zelenima i strankama Unije (CDU/CSU) mogli da formiraju tzv. Jamajka koaliciju.

Francuski predsednik Emanuel Makron vrši pritisak pre svega kada je reč o imenovanju evropskog ministra finansija koji bi imao sopstveni budžet i tako podsticao investicije i privredu u Evropskoj uniji. FDP to posmatra kritički. Nemačka kancelarka takođe.

Desničarska Austrija protiv migrantske politike?

Sličan problem ima i Austrija. Tamo će pobednik izbora, konzervativac Sebastijan Kurc, postati premijer – pitanje je samo kada. Naime, koalicioni pregovori nove Narodne stranke sa Socijaldemokratama ili desničarskim populistima mogli bi da potraju mesecima. Istočnoevropske države, koje su i inače skeptične prema Briselu, nadaju se da će u Beču biti formirana nova desničarska vlada zato što bi s njom bilo jednostavnije kao prioritet postaviti sprečavanje migracija i obezbeđivanje spoljnih granica EU. Raspodelu izbjeglica i potražilaca azila – onako kako to predlaže Evropska komisija – bilo bi tada teže sprovesti.

Symbolbild EU Gipfel Baustelle
Stalni radovi u sedištu EU u BriseluFoto: DW

Spisak otvorenih pitanja u Evropskoj uniji je dugačak. Evo nekih za ovaj sastanak na vrhu:

„Bregzit“

Preostalih 27 zemalja-članica britanskoj premijerki još jednom će jasno da pokažu da bez napretka kada je reč o finansijama, pravima građana i pitanjima severnoirske granice neće biti pregovora o budućoj trgovini i političkim odnosima. Pokušaj Tereze Mej da u poslednji tren na večeri pridobije predsednika Evropske komisije Žan-Kloda Junkera – propao je. Britanci zahtevaju da Evropska unija promeni svoju pregovaračku strategiju. Predsednik Saveta EU Donald Tusk u pozivnici za samit napisao je da je „’Bregzit’ stvorio novu energiju u EU“. Prema njegovim rečima, tu energiju trebalo bi usmeriti u pravcu „koji nas ne deli, već ujedinjuje“. Tokom 13 sastanaka na vrhu narednih meseci Tusk želi da stvori reformske planove, sve dok tinja vatra „Bregzita“.

Migracije

Nema napretka kada je reč o promenama u postupku izdavanja azila prema tzv. Dablinskim pravilima. Istočnoevropske zemlje pre svega su te koje se protive raspodeli izbeglica prema utvrđenom ključu. Sve države-članice EU jedinstvene su u tome da bi migracije s Bliskog istoka i Afrike po mogućnosti trebalo da budu u potpunosti zaustavljene. Zatvaranje rute iz Libije preko Sredozemlja proklamovani je cilj svih zemalja-članica. Italija i Grčka traže da im bude smanjen i broj potražilaca azila koji se već nalaze u tim zemljama. Zbog toga što određenim zemljama-članicama, među njima Nemačkoj, nije dovoljna kontrola na spoljnim granicama, one su ponovo uvele kontrole na svojim granicama. No kontrola prema pravilima Šengenskog sporazuma sme da bude ponovo uvedena za građane EU samo u obrazloženim, vanrednim slučajevima. Evropska komisija zbog toga želi da od izuzetka napravi pravilo i da dozvoli kontrolu duže nego do sada. Zemlje-članice morale bi da se prilagode pravilima Šengenskog sporazuma. Konkretni zaključci o postupku izdavanja azila možda bi mogli da budu usvojeni u junu 2018. godine.

Reforme

Francuski predsednik Makron i Evropska komisija vrše pritisak. Oni žele jače da povežu finansijsku i ekonomsku politiku u 17 država monetarne unije. Nemačka i druge severnoevropske zemlje na to pre gledaju skeptično. Takođe je sporan i pokušaj da se etablira tzv. „EU različitih brzina“. Oni koji to žele, trebalo bi više da sarađuju, drugi bi pak zaostali za njima. Zanimljivo je da to žele da spreče upravo vlade koje kritikuju starateljsko ponašanje Brisela. Poljska, Češka, Mađarska i Slovačka žele da budu prisutne kada je reč o važnim projektima, ali ih istovremeno koče. Konkretni zaključci se očekuju u junu naredne godine.

Belgien - May und Juncker treffen sich zu Brexitgesprächen in Brüssel
Premijerka Britanije Tereza Mej susrela se ovog ponedeljka 16.9. sa predsednikom Evropske kimisije Žan-Klodom JunkeromFoto: Getty Images/AFP/E. Dunand

Digitalna revolucija

Sve članice jedinstvene su po pitanju toga da je neophodno razvijati privredu baziranu na digitalizaciji i internetu. Potrebno je obezbediti više novca za istraživanje, za brzi internet i nove poslovne ideje – odlučeno je na vanrednom samitu EU u Talinu koji je bio posvećen digitalizaciji. Ali već kada je reč o pitanjima kao što su tržišne transakcije i usluge, pre svega na internetu, a koje je potrebno regulisati – ponovo je uzdrman jedinstven stav zemalja-članica. Irska i Luksemburg, u kojima zbog povoljnih poreza svoje sedište imaju brojni internet-koncerni poput „Gugla“ ili „Fejsbuka“, protive se tzv. „digitalnom oporezivanju“. Brojne druge članice EU želele bi pak da preduzeća ubuduće plaćaju porez tamo gde zarađuju novac, dakle tamo gde su im klijenti. Sedište preduzeća ne bi trebalo više da igra ulogu kada je reč o visini poreza. Donošenje zaključaka o tim pitanjima, takođe je odloženo za decembar.

Pravna država

Evropska komisija pokrenula je postupak protiv Poljske, kao i druge postupke zbog povrede Evropskih ugovora, jer nisu sprovedeni zaključci o raspodeli izbeglica. Međutim, Mađarska i Poljska žele da ignorišu čak i presudu Evropskog suda koja ih obavezuje na tu raspodelu. To, prema procenama evropskog komesara Fransa Timermansa, iz temelja potresa kompletan sistem vladavine prava na kome je EU izgrađena. Na predlog Evropske komisije, protiv Poljske bi zemlje-članice mogle da pokrenu postupak kakav do sada nije zabeležen. Poljska nacionalno-konzervativna vlada reformom pravosuđa ugrožava funkcionisanje pravne države, smatra Evropska komisija. Evropska unija u ekstremnim slučajevima ima pravo da oduzme Poljskoj pravo glasa i praktično je suspenduje iz članstva u EU. Ipak, sporno je hoće li među šefovima država i vlada biti postignuta većina za pokretanje tog postupka.

Sporazum s Iranom

Zemlje članice EU jedinstvene su kada je reč o njihovom odnosu prema SAD. Sporazum o nuklearnom naoružanju s Iranom trebalo bi i dalje da se poštuje. Prigovori američkog predsednika Trampa se odbacuju. U sukobu sa Severnom Korejom šefovi država i vlada članica EU pozvaće obe strane na umerenost i postizanje mirnog rešenja.

Selidba agencija iz Londona

Dve agencije EU čije je sedište još uvek u Londonu, trebalo bi da budu preseljene na kontinent još pre „Bregzita“. Frankfurt se kandidovao za Agenciju za nadzor banaka, a Bon želi sedište Agencije za lekove. Ipak, tu su i brojni drugi gradovi koji su se takođe kandidovali. Skoro 20 država-članica trudi se da dobije jednu od dve agencije, jer to sa sobom donosi brojna radna mesta i odgovarajući budžet. Sledi komplikovani postupak, a odluka će da padne tek sredinom novembra, a ne na ovom sastanku na vrhu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android