1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Grčka tragikomedija

4. novembar 2011.

Povlačenje referenduma ulilo je nadu da će u Atini pobediti razum. Ali, umesto toga ponovo vlada političko taktiziranje, komentariše urednik redakcije DW na grčkom Spiros Moskovu.

https://p.dw.com/p/13581
Foto: dapd

Plan grčkog premijera Jorgosa Papandreua nije upalio. On je želeo da referendumom obaveže grčke građane i osigura njihovu aktivnu podršku za međunarodni paket pomoći. S obzirom na to da se grčka opozicija, okupljena u Novoj demokratiji nalazi na suprotstavljenom kursu, a da se čak i delovi Papandreuove vladajuće stranke PASOK protive neophodnim merama štednje, Papandreu je pokušao da napravi najbolje: Dao je primat politici i direktno se obratio narodu.

Pri tom je zaboravio da je on lider ne samo jedne prezadužene zemlje već i zemlje, koja je zapravo bankrotirala. U takvoj situaciji primat ima ekonomija, a ne politika. Papandreu je izazvao nesigurnost na finansijskim tržištima, ali i kod svojih evropskih partnera. Na mini-konferenciji sa kancelarkom Angelom Merkel i predsednikom Nikolom Sarkozijem u Kanu dobio je šamar. U roku od 48 sati morao je da staviti referendum ad akta, inače bi sva pomoć za Grčku bila potpuno zamrznuta.

Potreban konsenzus PASOK-a i Nove demokratije

Grčkoj je hitno potreban konsenzus između dve velike partije: vladajućeg PASOK-a i konzervativne Nove demokratije. Samo tako se mogu provesti drastične, ali neophodne mere štednje. U četvrtak je od Nove demokratije stigao prvi signal u pravom smeru. Njen šef Antonis Samaras najavio je da će u parlamentu podržati mere sa samita u Briselu od 27. oktobra, što znači i oproštaj duga za Grčku od 50 odsto. Samaras je rekao i da će ući u novu koalicionu vladu. Tome su se odmah obradovala finansijska tržišta, a evropske metropole preplavio je talas nade. Hoće li sada kolevka demokratije, Grčka, preduzeti ono što su prezadužene članice EU Irska i Portugal već uradile? Hoće li konačno i u Atini dve velike partije konačno zajednički početi da rade na rešavanju krize?

Spiros Moskovu
Spiros MoskovuFoto: DW

Euforija je, međutim, bila preuranjena. Ispostavilo se da se iza cele igre krije zahtev Samarasa za hitnom Papandreuovom ostavkom, za osnivanjem prelazne, tehničke vlade koju bi činili eksperti i za raspisivanjem prevremenih izbora u roku od šest sedmica. Papandreu, sa svoje strane, uprkos krhke podrške koju ima od članova PASOK-a, ipak istrajava na izglasavanju poverenja, koje će uslediti večeras (4.11.), nešto pre ponoći. Nakon toga će, ako mu izglasaju poverenje, biti u stanju da ojačan pregovara sa vođom Nove demokratije Samarasom o osnivanju koalicione vlade.

I tako u grčkom parlamentu ponovo jedan naspram drugog, ponosno i nepopustljivo, stoje dva politička matadora. Bez nagoveštaja konsenzusa. Kao da se radi o jednoj od uobičajenih sednica parlamenta, a ne o budućnosti zemlje i cele evro-zone. Gledamo li mi grčku tragediju ili komediju? Verovatno tragikomediju. Bilo kako bilo, strepnja zbog Grčke se nastavlja.

Komentar: Spiros Moskovu
Odgovorni urednik: Ivan Đerković