1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Gradovi nastavljaju da rastu

25. mart 2010.

Polovina svetske populacije već sada živi u gradovima. Urbanizacija je jedan od najvećih izazova veka i goruće pitanje Svetskog urbanističkog foruma (World Urban Forum), koji je u toku u Rio de Žaneiru…

https://p.dw.com/p/Mbp1
Rio de Žaneiro, BrazilFoto: dpa

Svetski urbanistički forum u Riju počeo je u ponedeljak 22. marta – to je novi forum za stari problem. Sve upućuje na to da se još u vreme starog Rima život uglavnom odvijao u gradu. S početkom 19. veka, sa industrijskom revolucijom, sve više ljudi odlazilo je u gradove koji su sve više rasli.

Početkom 21. veka, 2002. osnovan je forum koji se bavi ozbiljnim posledicama neprekinutog širenja gradova. Na petom sastanku Foruma, koji se po prvi put održava u Latinskoj Americi, očekuje se 19.000 učesnika iz 171. zemlje. To je susret predstavnika nevladinih organizacija, vlada, različitih udruženja i kompanija koje treba da diskutuju o problemu urbanizacije, sklope partnerstva i sprovedu ideju u delo.

Blick über Tokio
Tokio, JapanFoto: picture-alliance/Pressefoto Ulmer

Finansijska kriza donela nove probleme

Prvi forum posle ekonomske krize 2008. donosi nove izazove, kaže Meksikanka Sesilija Martinez – šef latinoameričkog odseka pri UN-Habitatu.

„Mnogi problemi nesumnjivo utiču na gradove. Pregledaćemo brojke, zato što neka predviđanja pokazuju da još nije došlo do smanjenja siromaštva. To se pre svega odnosi na zemlje u okruženju koje su teško pogođene krizom, kao Meksiko, gde su uticaji krize iz SAD bili enormni.“

Konstantni porast gradskog stanovništva u velikim gradovima i prenaseljenim mestima donosi ogromne probleme: u tim mestima mora postojati pijaća voda, takođe sanitarna oprema i kanalizacija, a maksimalni broj stanovnika podrazumeva minimalne tj. elementarne uslove za život i pravno regulisane svojinske odnose. Kada ti uslovi budu ispunjeni, mogu da se razmatraju ostale komponente, kaže Martinezova.

„Prvo kuća, zatim kolektiv, onda grad i njegove službe kao što su prevoz, zdravstvo, obrazovanje, organizovana vlast. To sve zajedno pripada onome što danas nazivamo planskim razvojem grada. Uprkos kritici koja je danas izražena, pokazalo se da uvećanje gradova može doneti i prosperitet i razvoj.“

U nastavku:

Jaz između bogatih i siromašnih se produbljuje

Jaz između bogatih i siromašnih se produbljuje

Santa Marta
Favela Santa Marta u RijuFoto: DW

Tema foruma „Pravo na grad – prevazilaženje urbane praznine“ ukazuje na očigledne probleme: ogromne društvene razlike i opasnost po siromašne slojeve, nemogućnost da siromašni učestvuju, da se emancipuju i uživaju jednaka prava. Martinezova kaže:

„Pitanje je kako je moguće integrisati deo populacije koji je odsečen od razvoja.“

Forum je prilika da se predstavi izveštaj UN „Širenje gradova: stanje gradova sveta“ koji se objavljuje svake dve godine i sadrži pregled situacije u gradovima. Prema tom izveštaju, 50,6 odsto svetske populacije živi u gradskim sredinama (što čini 3,49 milijarde ljudi).

Izveštaj počinje optimistično: između 2000. i 2010, 227 miliona ljudi napustilo je siromašne četvrti. To je više od očekivanog u „Milenijumskim ciljevima“ UN. Ta brojka odražava napredak samo u pojedinim delovima sveta, ali ukupno gledano, siromašne četvrti se nisu smanjile. U njima danas živi 827 miliona ljudi, pedeset miliona više nego pre 10 godina. Većina ih je u podsaharskoj Africi, zatim južnoj i istočnoj Aziji, Latinskoj Americi i Karibima.

Izveštaj pokazuje da je broj stanovnika siromašnih četvrti u Brazilu opao za 16 procenata, ali na listi gradova sa najvećom nejednakošću na svetu, nalaze se brazilski gradovi Gojanija, Fortaleza, Belo Horizonte, Brazilija. Samo tri grada u Africi imaju lošije podatke od brazilskih i to su Bafalo Siti, Johanesburg i Ekurhuleni.

Marcio Fortes Minister der Städte
Brazilski ministar za urbanizam Marsio FontesFoto: Rodrigo Nunes

Bolji kvalitet života kroz ubrzanje razvoja

Brazilski ministar za urbanizam Marsio Fontes, koji učestvuje na forumu UN, kaže da se taj sastanak događa u važnom momentu za Rio de Žaneiro. On navodi primere uklanjanja nehigijenskih naselja, pristup sanitarnoj opremi i projekte koji se sprovode u Riju:

„Neke od tih mera biće uzete u obzir na međunarodnom planu. Reč je o izgradnji koja pokazuje da nas zanima da rešimo pitanje uvećanja gradova i da nam je stalo da poboljšamo kvalitet života u siromašnim četvrtima.“

Brazilski ministar Fontes ukazuje na izazove sa kojima se suočava ta zemlja: u Brazilu manjka životnog prostora za minimum šest miliona ljudi, i važno je da se sanitetske, pravne, infrastrukturne i ostale mere sprovode integrisano:

„Ne sme biti izolovanih akcija, ne možemo da se koncentrišemo samo na jednu oblast. Nema poente nekome sagraditi kuću koja nema elementarne sanitarne uslove ili koja nije povezana sa saobraćajem, i pre svega treba pravno regulisati pitanje vlasništva. Moramo da pokrijemo sva ta pitanja.“

U nastavku:

Diskriminacija u gradovima posebno pogađa žene

Diskriminacija u gradovima posebno pogađa žene

Lucia Kilawa Gender Division UN-Habitat
Lucija Kilava, UN-Habitat, KenijaFoto: Julia Dias Carneiro

Diskusija ne ostavlja po strani ni nejednakost među polovima. Ove godine se na Forumu po prvi put paralelno održava sastanak i na tu temu.

Lucija Kilava iz Kenije radi pri odeljenju za pitanja polne ravnopravnosti u UN-Habitatu. Ona kaže da se pitanje položaja žena decenijama fokusiralo na porodično nasilje i na položaj žena u državi. Sada se više pažnje posvećuje opasnosti na otvorenom prostoru i više se razmišlja o tome kako sprečiti nasilje i seksualno zlostavljanje pomoću adekvatnog urbanističkog planiranja:

„Jedna autobuska ili železnička stanica može biti pogubna po ženu. Način na koji je projektovana stanica ili gradski parking, potencijalno može kako da uveća tako i da smanji nasilje koje se događa po ćoškovima i u mraku građevina.“

Uz izveštaj o situaciji u gradovima sveta, ubuduće će biti priložen i izveštaj o položaju žena u urbanim sredinama.

Autorke: J. Karniero / J. Mas / T. Milunović

Odgovorni urednik: I. Đerković