1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Gugl“ do Kine preko Hong Konga

23. mart 2010.

Još u januaru, najveći svetski internet pretraživač „Gugl“ je iz protesta zbog cenzure pretio da će prekinuti poslovanje sa Kinom. Rečima su sada usledila i dela. Uostalom, probajte da ukucate www.google.cn

https://p.dw.com/p/MZvf
Centrala „Gugla“ u PekinguFoto: picture alliance/dpa

Na „Guglovoj“ kineskoj adresi sa domenom .cn nema više – ničega. Ali, to ne znači da su Kinezima informacije uskraćene: onaj ko ukuca staru, „kinesku“ adresu, sada biva automatski prebačen na adresu sa domenom .hk što znači – Hong Kong. Veliki koncern je našao novog domaćina za svoju kinesku ponudu. Reč je o gradu sa posebnim statusom, u kome ne važe tako stroga pravila kao u drugim delovima Kine. Internet-pretraživač na kineskom jeziku tako nije sasvim ugašen.

Oštra reakcija Pekinga

Google-Chinesisch

Peking je oštro reagovao na taj manevar. Usred noći, spikerka državne televizije CCTV pročitala je zvaničnu reakciju. Gledaoci su obavešteni da kineska vlada podvlači da strane firme moraju da se pridržavaju kineskih zakona. „’Gugl’ je prekršio pismeno obećanje, potpisano kada se pojavio na ovdašnjem tržištu, i zaobišao naše zakone o internetu“, dodaje se u tom saopštenju, koje se završava rečima: „Mi smo beskompromisno protiv politizacije komercijalnih tema“.

Pri tome je zapravo sve ostalo po starom. Čim je „Gugl“ svoju stranicu prebacio u Hong Kong, aktivirani su kineski filteri. U samom Hong Kongu sve stranice mogu da se otvore bez problema, ali u drugim delovima Kine to se ne može.

Sačuvati pristup tržištu

Jedna kineska korisnica interneta kaže da preko hongkongške verzije ne mogu da se otvore cenzurisane strane. Ona objašnjava da, ako se u pretraživač ukucaju pojmovi kao što su „Trg nebeskog mira“ ili „Tibet“, mogu da se dobiju liste rezultata, ali da nijedan od njih ne može da se otvori.

Prebacivanjem strane sa pretraživačem u Hong Kong, „Gugl“ je sačuvao i pristup kineskom tržištu. Njegov udeo u tom tržištu iznosi 35 odsto, što je manje od željenog, ali, trenutno internet koristi 380 miliona Kineza – i svakog dana ih je sve više. Tako oni postaju veoma važna ciljna grupa za internet-reklame.

Autori: Petra Aldenrat / Saša Bojić

Odgovorni urednik: Ivan Đerković