1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Halštajnova doktrina i nezavisnost Kosova

13. jul 2007.

Kada je Beograd 1957. priznao Nemačku Demokratsku Republiku Bon je prekinuo diplomatske odnose sa tadašnjom Jugoslavijom – taj obrazac Srbija sada namerava da primeni prema državama koje priznaju nezavisno Kosovo.

https://p.dw.com/p/BFRZ
Fon Brentano (u sredini) u poseti SADFoto: picture-alliance/dpa

Svaka država, glasi poruka iz Beograda, mora da odluči da li će pokvariti odnose sa kosovskim Albancima ili Srbijom.

Pre tačno pedeset godina Beograd, tada još glavni grad Jugoslavije, našao se u središtu sličnog spora.Naime, Savezna Republika Nemačka tada je prvi put primenila takozvanu Halštajnovu doktrinu.Nemački ministar spoljnih poslova Hajnrih fon Brentano rekao je na konferenciji sa ambasadorima u decembru 1955.te da će Savezna Republika prekinuti diplomatske odnose sa svakom zemljom koja prizna istočnonemačku državu - NDR.

Medjutim, iza kulisa ta politika nije bila baš tako jasno definisana.Vilhelm Greve, šef pravnog odeljenja ministarstva spoljnih poslova i jedan od tvoraca politike poznate kao Halštajnova doktrina, prema imenu tadašnjeg državnog sekretara Valtera Halštajna koji je dao ideju, vidovito je pisao da Bon mora računati sa tim „da (dugoročno) državna tvorevina sa 17 miliona stanovnika od ostatka sveta ne može biti tretirana kao da ne postoji“.

U seoptembru 1957.me, prilikom posete šefa poljske partije Vladislava Gomulke Titu, u zajedničkom saopštenju o razgovorima potvrdjeno je postojanje dve nemačke države.

To je, prema proceni vlade tadašnjeg kancelara Konrada Adenauera, ozbiljno dovelo u pitanje pretenziju Bona da bude jedini predstavnik cele Nemačke.To što je ceo istočni blok priznavao NDR moglo se progutati, jer je smatran vazalom Moskve, ali Jugoslavija je bila nesvrstana zemlja.Šta ako njenim primerom krenu druge države kao Sirija ili Egipat? Zar time neće biti postavljen kamen temeljac podele Nemačke za sva vremena?

Vlada je bila i pod pritiskom javnosti koja je zahtevala od nje da odlučnije reaguje, mada su u vladajućoj CDU mišljenja bila podeljena.Verovatno ohrabrena tim nejedinstvom jugoslovenska vlada priznala je 15.tog oktobra 1957 Nemačku Demokratsku Republiku.Za Beograd neočekivano, Adenauerova vlada reagovala je brzo i oštro: posle samo tri dana saopštila je da prekida diplomatske odnose sa Jugoslavijom.Tek u junu 1968.me u Beograd je ponovo došao jedan zapadnonemački ambasador.

I da dodamo – Halštajnova doktrina nije sprečila da najveći broj zemalja ipak prizna NDR, koje danas više nema, a podela Nemačke nije ovekovečena, nego je zemlja od 1991.ve ponovo ujedinjena.