1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Halal-internet“ neizbežan u Iranu

30. septembar 2012.

Prva faza iranskog nacionalnog internet-projekta lansirana je u vladinim ministarstvima širom zemlje. Aktivisti se plaše da je to znak da će iranski narod biti odsečen od svetske mreže.

https://p.dw.com/p/16GxU
Iranian journalism students work at an internet cafe in central Tehran, Iran, Tuesday, Jan. 18, 2011. Iran's top police chief envisions a new beat for his forces: patrolling cyberspace. "There is no time to wait," Gen. Ismail Ahmadi Moghaddam said last week at the opening of a new police headquarters in the Shiite seminary city of Qom. "We will have cyber police all over Iran." The first web watchdog squads are planned in Tehran this month - another step in Iran's rapidly expanding focus on the digital world as cyber warfare and online sleuthing take greater prominence with the Pentagon's new Cyber Command and the secrets spilled to WikiLeaks. (ddp images/AP Photo/Vahid Salemi)
Symbolbild Iran Internet ZensurFoto: AP

Proteklih dana nekoliko iranskih oficira spomenulo je da je nastanak „našeg, sopstvenog interneta“ neizbežan. On je još ranije opisan kao „Halal-internet“.

Reza Tagipur, iranski ministar za informacije i komunikacije, objavio je prošle nedelje da prva faza tog projekta koji obuhvata čitavu naciju i vladine ustanove u 29 provincija, treba da bude lansirana krajem septembra. Tagipur je rekao da će svi iranski univerziteti do početka 2013. godine postati deo te mreže. To će, smatra, predstavljati važan korak u prekidanju veza Irana sa globalnim internetom.

Kako su se vesti širile, tamošnji zvaničnici objavili su da Iran blokira pristup „Guglu“ (Google) i „Džimejlu“ (Gmail), kao reakciju na američki anti-islamski film koji je prouzrokovao proteste širom muslimanskog sveta tokom proteklih sedmica.

Abdolsamad Koramabadi, iranski oficir iz Odeljenja za cenzuru na internetu, objavio je da je odluka donesena u skladu sa voljom Komiteta za cenzuru: „Dobili smo pisanu odluku Komiteta za cenzuru ovog jutra“, rekao je za DW inženjer softvera iz Teherana Mohamad. Komitet je to opisao kao čin protiv „Jutjuba“ (YouTube), ali on je ionako „propušten kroz filtere“ još pre nekoliko meseci.

Strah od izolacije

Organizacije za zaštitu ljudskih prava i internet-aktivisti veruju da taj potez označava početak kraja digitalne slobode u Iranu. Međutim, iranski zvaničnici to negiraju i insistiraju da će projekat raditi paralelno sa internetom i to „na poboljšanju brzine i kvaliteta“.

„Ograđivanje od globalnog interneta predstavlja svojevrsne samonametnute sankcije. To nema logike“, ocenio je Mohamad Soleimani, bivši ministar komunikacija u intervjuu za Iransku studentsku novinsku agenciju (ISNA) prošle nedelje.

###ACHTUNG! NUR ZUR BERICHTERSTATTUNG ÜBER DIESE WEBSITE VERWENDEN### Protest against inflation Bildbescheibung :Protest against inflation in social networks, Facebook Page Lizenz: screen shot Quelle: https://www.facebook.com/pages/%D8%A7%D8%B9%D8%AA%D8%B1%D8%A7%D8%B6/406573379394103
Uprkos blokadi, Fejsbuk se koristi za proteste, kao ovde protiv inflacijeFoto: Facebook

„Ne postoje jasne, detaljne informacije o iranskom nacionalnom internet-projektu“, kaže za DW Amin Sabeti, bloger stacioniran u Londonu. „Ipak, mislim da Iran nema dovoljno dobru infrastrukturu da u potpunosti blokira pristup korisnika internetu“. istovremeno, dodaje on, ponekad vlasti zadužene za cenzuru mogu da urade nešto neočekivano, kao što je odluka da blokiraju „Gugl“ i „Džimejl“.

Mnoge zvanične izjave koje dolaze iz Irana su zabrinjavajuće. Pre dva meseca Ministarstvo za komunikacije potvrdilo je da u 95 odsto slučajeva ne mora da postoji konekcija ka međunarodnoj mreži da bi mogao da se koristi internet. „Danas mnogi službenici tvrde da je „Halal-internet“ najbolji način da se zaštite religiozne i nacionalne vrednosti.

Skoro pet miliona internet-stranica, uključujući socijalne mreže poput „Fejsbuka (Facebook) ili „Tvitera“ (Twitter) u Iranu su već blokirane i zemlja se nalazi na četvrtom mestu po cenzuri, odmah iza Eritreje, Severne Koreje i Sirije.

Izgovor – zaštita od kibernetičkog kriminala

Iza tih projekata verovatno se nalazi strah Irana od kibernetičkog napada, poput onog koji je sproveden u nuklearnim postrojenjima 2010. godine; zemlja želi da zaštiti svoje osetljive podatke i da onemogući da se oni nađu na internetu. Zvaničnici su ranije rekli da bi kreiranje nacionalnog interneta pružilo bezbednije alternative stranim mrežama nad kojim uopšte nemaju kontrolu.

Ali organizacije za zaštitu ljudskih prava veruju da je to samo izgovor iranskom režimu da sprovodi represiju nad svojim građanima. „Glavni problem je odnos Islamske republike prema tehnologiji“, kaže za DW Reza Moini, šef iranskog, avganistanskog i tadžikistanskog deska u organizaciji „Reporteri bez granica“: „Nažalost, oni koriste iskustva svih vlada koje imaju lošu istoriju sa zaštitom ljudskih prava – od Kine do Burme – zbog samo jedne svrhe: represije nad građanima“.

Iranian women use computers at an Internet cafe in central Tehran, Iran, Monday, Feb. 13, 2012. Many Iranian web users say their access to foreign email services such as Gmail, Yahoo mail and Hotmail appears to have been restored after a four day outage. (Foto:Vahid Salemi/AP/dapd)
Ograničen pristup internetuFoto: AP

Mnogi upoređuju iranske planove za cenzuru sa „Velikim vatrenim zidom“ u Kini, kojim vlada te zemlje kontroliše internet. Kina je lansirala svoju verziju mnogih popularnih mreža kao što je „Tviter“ kako bi precizno mogla da prati aktivnost korisnika.

Međutim, Moini veruje da su planovi Irana za cenzuru na internetu sličniji onome što je uradila burmanska vlada. U Burmi se internet-infrastruktura kontroliše putem nasumičnih padova mreže, a pristup društvenim mrežama i mejl-servisima poput „Gugla“ ili „Jahua“ (Yahoo) sporadično se blokira.

„Verujemo da bi idealna budućnost, prema iranskoj vladi, bila da se zadrži globalni internet zbog ekonomskog i bankarskog sistema zemlje, a da se prekine pristup običnim korisnicima“, kaže Moini.

Premošćivanje „Vatrenog zida“

„Iranske restrikcije na internetu polako se sprovode u vladinim odeljenjima u 29 od 30 iranskih provincija. Negar, mlada radnica u ministarstvu opisuje novu mrežu kao „mnogo bržu“ i „mnogo ograničeniju“ od normalnog interneta.

Negar je ranije surfovala internetom tokom radnog vremena: „Mislim da ću sada provoditi više vremena na internetu kada sam kod kuće“, rekla je za DW. „Ovaj internet je mnogo brži od običnog, ali ne mogu uvek da otvorim svoju elektronsku poštu i sve je ograničeno na legalne sajtove.“

Mnogi od iranskih korisnika interneta koriste privatne virtualne mreže (VPN) kako bi pristupili zabranjenim sajtovima. Sada su prisiljeni da koriste te alate čak i kako bi proverili poštu, što je, prema rečima Said Alija, medijskog stratega iz Irana, „opasan rizik“:

„Postoje izveštaji da su neke internet-stranice koje korisnicima prodaju VPN, u stvari povezane sa Komitetom za cenzuru i da su u stvari klopka kojom vlasti pokušavaju da prate korisnike“, kaže Ali.

Internet-aktivisti već dugo vremena se bore protiv sofisticirane iranske cenzure. Moini kaže da će „Reporteri bez granica“ nastaviti svoju borbu i da će se konsultovati sa međunarodnom zajednicom kako bi pronašli nove načine da Irancima obezbede pristup internetu.

Ipak, istraživač blogova Sabeti smatra da ne postoji put kojim se može zaobići iranski „Vatreni zid“. „Izvor internet-saobraćaja je u rukama iranske vlade. To je kao kada imate kontrolu nad glavnim izvorom vode. Ako zatvorite slavinu, drugi ne mogu ništa da učine.“

Autori: Farnaz Seifi, Ben Knajf / Staša Nikodinović

Odg. urednica: Ivana Ivanović