1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

"Hrvati, ne zaboravite susede!"

13. jun 2013.

Hrvatska od članstva u Evropskoj uniji očekuje puno. Ali šta EU očekuje od nove članice? O tome smo razgovarali sa Nikolausom grofom Lambsdorfom, izaslanikom nemačke vlade za jugoistok Evrope.

https://p.dw.com/p/18ocu
Nikolaus Graf LambsdorffFoto: DW

DW: Gospodine Lambsdorf, u anketi koju smo sproveli proteklih dana, pitali smo nemačke građane šta misle o ulasku Hrvatske u Evropsku uniju. Neki otvoreno podržavaju taj korak, ali ima i puno skepse oko toga da li je Hrvatske spremna da pristupi EU. Iznenađuju li vas skeptične izjave nemačkih građana?

Lambsdorf: Zapravo sam iznenađen koliko ima malo skepse. Ali, koga bi još u današnjim vremenima mogla iznenaditi skepsa kad se radi o Evropskoj uniji uopšte i o mogućem proširenju Evropske unije?

Nikolaus Graf Lambsdorff im Interview mit Srecko Matic (Deutsche Welle)
Nikolaus Graf LambsdorffFoto: DW

DW: U poslednje vreme jedan broj nemačkih listova vrlo je kritički pisao o Hrvatskoj. Tabloid Bild je Hrvatsku označio kao „novi grob za milijarde iz Brisela“. Kako komentarišete takve naslove? Uočavate li anti-hrvatsko raspoloženje u Nemačkoj?

Lambsdorf : „Naslovi poput „Grob za milijarde evra“ meni nerazumljivi. Činjenica je da Hrvatska kao nova članica Evropske unije ima ista prava, ali i iste obaveze, a to znači i finansijska prava i obaveze, kao i svaka druga država, kao svaka druga članica Evropske unije. Ništa manje i ništa više od toga.

Oštra kritika uznemirila je mnoge hrvatske građane. Hrvatska iza sebe ima zapravo najteži pregovarački proces u istoriji EU i građani imaju osećaj da se u inostranstvu ne odaje priznanje za napredak na tom putu, za sve ono što je učinjeno u proteklih sedam-osam godina?

To je zaista bio najteži i najbolniji pregovarački proces koji je apsolvirala neka zemalja kandidat za članstvo u Uniji. To će, uzgred, biti pravilo i za druge: svaka nova zemlja će morati da ispuni najmanje sve one uslove koje je ispunila Hrvatska. Ne bih se složio da se ne odaje priznanje hrvatskim naporima. Hrvatska će postati članica EU, to je bio cilj, i cilj je ostvaren.

Na putu u Evropsku uniju Hrvatska je morala da reši i neke probleme sa susedom poput Slovenije. Ljubljana je, delom i zbog unutrašnje-političkih interesa, blokirala i usporila ulazak Hrvatske u EU. Šta vi očekujete od Hrvatske? Hoće li Hrvatska kao članica Unije „kopirati“ Sloveniju i zloupotrebiti članstvo kako bi ojačala sopstvenu poziciju u regionu?

Prvo se mora reći da smo mi dosta naučili iz primera Slovenija – Hrvatska. I to ćemo i primeniti. Lekcija je zapravo jednostavna: želimo da budemo u poziciji da garantujemo da neka članica Evropske unije ubuduće ne sprečavati pristup susedne zemlje u EU iz sopstvenih bilateralnih interesa. Hrvatska se na to obvezala i svaka nova zemlja kandidatkinja će na to morati da se obveže i dokazati da se neće tako ponašati.

[No title]

Hrvatska očekuje puno od članstva u Uniji, pre svega kada je reč o finansijskim sredstvima iz fondova EU. Kakvu ulogu očekujete da će Hrvatska imati u procesu evrointegracija u regionu, pre svega kada govorimo o susednim državama: Bosni i Hercegovini i Srbiji?

Evropska unija od Hrvatske zaista očekuje dobre odnose sa susedima, dobre odnose na Balkanu i mi se nadamo da će Hrvatska u tome igrati aktivnu ulogu. Hrvatska vlada je primera radi BiH i Srbiji ponudila da profitiraju od iskustva, koje je imala u pregovaračkom procesu i mi se i ubuduće nadamo aktivnom hrvatskom doprinosu.

EU je lepa politička vizija, ali većina hrvatskih građana najviše se bavi svakodnevnim, egzistencijalnim problemima koji ih muče. Stopa nezaposlenosti je visoka, a privredna situacija zabrinjavajuća. Hoće li EU pomoći u rešavanju tih problema?

Hrvatska proteklih četiri, pet godina zaista pati zbog privredne krize i nedostatka stranih investicija. Ali i u slučaju Hrvatske treba reći da preduslovi za strana ulaganja delom još uvek nisu dovoljno dobri. To je nešto što može da poboljša samo Hrvatska, to ne može učiniti Evropska unija, to su domaći problemi koji se moraju rešavati kod kuće, u Hrvatskoj. Ali, puno toga je već učinjeno. Pregovarački proces, i poslednjih šest i po godina pregovora, kompletno su promenili hrvatsko društvo. Ali, taj se proces mora nastaviti.

Nemačka privreda je najjača u Evropi, nemačka preduzeća su u potrazi za stručnom radnom snagom u inostranstvu. Očekujete li pojačani talas doseljavanja hrvatskih radnika nakon ulaska u EU?

Ne verujem da će biti osetnijeg talasa doseljavanja iz relativno male Hrvatske. Nakon određenog prelaznog razdoblja i hrvatski radnici će moći da uživaju u zagarantovanoj slobodi kretanja unutar EU.

Autor: Srećko Matić
Redakcija: Jakov Leon