1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Hrvatska desnica prešla u napad

12. decembar 2017.

Na udaru su kritičari njihove verzije tumačenja istorije, opozicija, dva bivša predsednika… Oni moraju biti spremni na psovke, uvrede i pretnje smrću. Ishod borbe za vlast u najmlađoj članici EU je – neizvestan.

https://p.dw.com/p/2pCfJ
Foto: Reuters/A. Bronic

Miroslav Tuđman, sin preminulog hrvatskog predsednika Franje Tuđmana, u prepunoj zagrebačkoj dvorani Lisinski ponovio je poslednje reči bivšeg komandanta Glavnog stožera HVO da Slobodan Praljak nije ratni zločinac i da s prezirom odbacuje presudu Haškog tribunala. Tim povodom, list Frankfurter rundšau piše: „Hrvatska desnica prešla je u napad. Na udaru su kritičari njihove verzije tumačenja istorije, opozicija, nezavisni blogeri, dva bivša predsednika, jedna bivša ministarka spoljnih poslova, bivši državni tužilac i oni krugovi u konzervativnoj vladi koji imaju drugačije mišljenje. Oni moraju biti spremni na psovke, uvrede i pretnje smrću. Nemački ambasador morao je da priskoči u pomoć jednom napadnutom poslaniku. Ishod borbe za vlast u najmlađoj članici EU je – neizvestan.“

Pročitajte još: Uloga Hrvatske tokom rata u BiH

„U pozadini svega je natezanje oko opstanka susedne Bosne i Hercegovine. Haški tribunal potvrdio je prvostepenu presudu šestorici moćnih bosanskih Hrvata, potvrdivši etničko čišćenje nad bosanskim muslimanima u Hercegovini 1993. kao deo udruženog zločinačkog poduhvata u kojem je učestvovao i bivši hrvatski predsednik Franjo Tuđman. S tom jasnom presudom smanjuju se šanse bosanskih Hrvata da im se prizna njihov treći entitet. (…) Istovremeno, rasplamsala se i svađa oko tumačenja novije istorije. Predstavnici ’Velike Hrvatske’ sve otvorenije se pozivaju na ’tradiciju ustaškog režima u NDH’, koji je kao saveznik nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu progonio i ubijao Srbe i Jevreje.“

„Odmah nakon što se Praljak otrovao cijankalijem, hrvatski državni vrh reagovao je u maniru ultradesnice. Predsednik parlamenta u Zagrebu je najavio zajedničko saopštenje svih partija kojim je presuda okvalifikovana kao nepravedna. Održan je i minut ćutanja. ’Niko, pa čak ni Haški tribunal ne može da piše našu istoriju’, izjavila je predsednica Kolinda Grabar Kitarević. Premijer Andrej Plenković je, zbog pritiska desničara, otišao korak dalje rekavši da je reč o ’dubokoj moralnoj nepravdi’.“

Kroatien Gedenkfeier für den General Praljak
Komemoracija Slobodanu Praljku u ZagrebuFoto: Reuters/A. Bronic

Danima kasnije, nakon užasavanja kompletnog diplomatskog kora u Zagrebu, kao i zvaničnog Brisela, oni su relativizovali svoje izjave. Vođe udruženja veterana okrivili su za sve bivšeg predsednika Mesića i rekli da je on svojim svedočenjem pred Tribunalom počinio veleizdaju. Mesić je 1993. izašao iz politike iz protesta zbog mešanja Hrvatske i njene politike prema BiH. Još pre deset godina ’bosanska avantura’ u Hrvatskoj je važila kao zabluda. Ali sećanje na ’Domovinski rat’ je svetinja i ono je zacrtano i u Ustavu. Sumnje u oslobodilački karakter rata protiv JNA su za sve – od levice do desnice –nedozvoljene i za one koji to dovode u pitanje bi mogla da usledi i kazna.“

Pročitajte još: „Hrvatska žali za ratnim zločincem“

„Sada hrvatski radikali sličan status žele da ostvare i kada je reč o hrvatskom učešću u ratu u BiH. Desničarska organizacija „U ime porodice“ traži od ministra unutrašnjih poslova da na Fejsbuku zabrani ’pogrešne informacije’ o ulozi Hrvatske u ratu u BiH. Pri tom se ta organizacija, što je paradoksalno, poziva na Nemačku, koja je sa društvenim mrežama dogovorila način kako da se brani od govora mržnje“, zaključuje „Frankfurter rundšau.

Neizlečivo posvađani

Parlament Bosne i Hercegovine, uspeo je da usvoji samo četiri zakona – u zemlji koja ima aspiracije da bude članica Evropske unije, piše bečki Standard: „To je izračunala nevladina organizacija Centar za civilne inicijative (CIC) i to je najmanji broj usvojenih zakona u proteklih 11 godina. Vlada BiH usvojila je 11 paketa zakona, od kojih je samo jedan prihvaćen u parlamentu. Razlog za to leži u činjenici da je ta zemlja i 25 godina nakon rata neizlečivo posvađana. Tri naroda: Bošnjaci, Hrvati i Srbi imaju dalekosežne mogućnosti blokade rada institucija države i to obilato koriste.“

„Nejasno je kako će BiH podesiti zakone u skladu s približavanjem EU. U februaru 2016. godine BiH je postavila zahtev za dobijanjem statusa kandidata i dobila upitnik koji sadrži 3.200 pitanja. Vlada je međutim uspela da usaglasi 96 odsto odgovora“, piše „Standard“.

Priredila Jasmina Roze

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android