1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Hrvatska: Prvo reforme pa evropski novci

Marina Maksimović15. jun 2014.

Hrvatska je već pet godina u recesiji, poslovna klima nije poboljšana, teško je zaposliti, ali i otpustiti ljude, priča za DW Mamta Murti, koja je u Svetskoj banci zadužena za centralnu Evropu i Baltičke zemlje.

https://p.dw.com/p/1CIl2
Symbolbild EU-Beitritt Kroatien
Foto: Fotolia/Comugnero Silvana

DW: Gospođo Murti, kako biste ocenili trenutnu ekonomsku situaciju u Hrvatskoj?

Murti: Hrvatska prolazi kroz ekonomski izazovan period. Zemlja je u recesiji već pet godina, a očekivani privredni rast u 2014. godini je negativan ili na nuli. Smanjenje prihoda po glavi stanovnika u poslednjih 12 godina iznosi u proseku 12 odsto. Nezaposlenost je vrlo visoka i danas mnogo više ljudi živi u materijalnim teškoćama. Takođe, moramo imati u vidu i posledice koje će po ekonomiju ostaviti poplave koje su nedavno zadesile BiH, Srbiju, ali i Hrvatsku.

DW: Izveštaji EU govore o postepenom oporavku privreda svih zemalja članica izuzev Kipra i Hrvatske koje su i dalje u recesiji. Zašto se Hrvatska ne oporavlja?

Murti: Postoje dva razloga: najpre uticaj globalne finansijske krize koja je počela oko 2008. godine i vodila povlačenju kredita i smanjenju potražnje. Možda još važniji faktor jesu ekonomske reforme koje su odložene. Kombinacija ova dva faktora dovela je do situacije u kojoj privredne aktivnosti u Hrvatskoj beleže pad već pet godina za redom.

DW: Kažete da su reforme odložene… na šta tačno mislite?

Murti: Jedna vrsta reformi su one koje se odnose na poslovnu klimu. Trenutno je kompanijama u Hrvatskoj teško da se razvijaju, da otvaraju nova radna mesta ili dižu plate zaposlenima. Postoji mnogo birokratskih prepreka kod otvaranja firmi, dobijanja kredita od banaka – pogotovo ako ste mlada kompanija – zatim teško je zaposliti ljude, a još teže ih otpustiti. Celokupno poslovno okruženje mora da se preispita. Druga reforma se odnosi na efikasnost vlasti i države. Državna potrošnja i prisustvo ostaju vrlo visoki. Radi se o privredi u kojoj i dalje dominira država, u kojoj javna administracija nije preterano efikasna.

DW: Hrvatska, uz Grčku i Španiju, spada u rekordere EU po nezaposlenosti. Zašto?

Murti: Kada ne postoji odgovarajući privredni rast i ne otvaraju se nova radna mesta, najviše su pogođeni oni koji po prvi put ulaze na tržište rada. Onog trenutka kada privredna počne da raste u meri dovoljnoj za otvaranje novih radnih mesta, pašće i nezaposlenost. Hrvatska takođe ima i visoku zaštitu u oblasti tržišta rada, odnosno onih koji su već zaposleni. I to otežava otvaranje radnih mesta. Rad na tome da se i zapošljavanje, ali i otpuštanje učine lakšim pomoći će u ovoj situaciji. Ali primarni razlog za veliku nezaposlenost u Hrvatskoj jeste pomenuta recesija.

Kroatien Mamta Murthi Regionaldirektorin bei Weltbank für MOE und Baltikum
Mamta Murti označava birokratiju i državnu potrošnju kao glavne uzroke recesijeFoto: Worldbank

DW: Čini se da ulazak u EU nije pomogao Hrvatskoj. Obično nova članica EU beleži priliv investicija, ali Hrvatska se pridružila u periodu krize…

Murti: Članstvo u EU predstavalja veliki potencijal za Hrvatsku. Svi podaci govore da su zemlje koje su postale članice imale dobrobit od pristupa većem tržištu, ali i pristupa velikim strukturnim i kohezionim fondovima EU, što pogotovo važi za nove članice od 2004. godine na ovamo. Hrvatska je ušla u EU u pravom trenutku, kada je evropska privreda krenula da raste. Mogućnosti su ogromne, ali na samoj zemlji je da osigura efikasnu apsorpciju evropskog novca. Kao pozitivne primere uspešnog privrednog rasta u po veličini sličnim zemljama imate baltičke zemlje koje su, po ulasku u EU, vrlo brzo sustigle privrede 15 starih zemalja članica i to zahvaljujući dobroj ekonomskoj politici i uspešnom korišćenju strukturnih fondova. Iako su i one zabeležile privredni pad tokom 2008. i 2009. godine, oporavile su se.

DW: Osim državnog deficita, hronična boljka Hrvatske je i spoljnotrgovinski deficit – uvozi mnogo više nego što izvozi. Čini se kao da preživljava od jedne turističke sezone do druge. Koje druge potencijale vidite u Hrvatskoj?

Murti: Turizam jeste očigledan hrvatski potencijal, ali tu su i poljoprivreda i mala proizvodna preduzeća. Rekla bih da je pravi potencijal Hrvatske u visoko kvalitetnim radnicima i sposobnostima u oblasti istraživanja i inovacija. Mnoge druge zemlje, kao što su baltičke zemlje, Poljska ili Rumunija, integrisale su se u globalni lanac snabdevanja i tako postale izvozno orijentisane zemlje. To je ono što i Hrvatska može da uradi, pored očiglednih prednosti kao što su turizam i poljoprivreda.

DW: Delujete kao umereni optimista… da li je optimista i Svetska banka, kada je u pitanju privredna prognoza?

Murti: Za ovu godinu u hrvatskoj je Svetska banka prognozirala pad BDP od 0,5 odsto. Privreda bi trebalo da uđe u zelene brojke tokom 2015. godine kada očekujemo rast od jedan odsto. Od bivših jugoslovenskih republika, jedino smo za Hrvatsku predvideli nastavak recesije u 2014. Godini, dok ostale očekuje pozitivan pomak. Najranije u 2015. bi i građani Hrvatske mogli da osete prve pozitivne rezultate.

Mamta Murti je regionalna direktorka u Svetskoj banci zadužena za baltičke zemlje i centralnu Evropu, uključujući Hrvatsku i Sloveniju. Murti je prethodno pokrivala područja Srbije, Crne Gore i Bugarske, a zatim bila i vodeći ekonomista za Evropu i centralnu Aziju radeći na poslovima Svetske banke u istočnoj Evropi i bivšem Sovjetskom Savezu.