Hrvatska roba je za EU tržište nekonkurentna?

Želimir Feitl ponosno pokazuje svoj pogon za proizvodnju plastičnih proizvoda, tačnije gajbi za boce. Vlasnik i direktor firme Kaplast još uvek je fasciniran proizvodnjom i tu fascinaciju prenosi čak i na one čije je poznavanje tehnologije oskudno. "Najviše 60 sekundi traje proizvodnja jednog sanduka za boce. To znači preko 1.500 sanduka dnevno", objašnjava Feitl.

Mi već jesmo u EU

On kao i mnogi hrvatski preduzetnici očekuje veliki datum: 1. juli i ulazak Hrvatske u Evropsku uniju. "Mi već jesmo međunarodno preduzeće: naši strojevi dolaze iz Njemačke, roboti iz Francuske, etikete iz Belgije a sirovina iz Češke", objašnjava vlasnik firme iz Vojnića koja u međuvremenu podmiruje potrebe 70 odsto tržišta jugoistočne Evrope.

Najveći deo proizvodnje odlazi u zemlje nastale nakon raspada Jugoslavije. Na Zapad se izvozi malo i upravo tu Feitl vidi svoju šansu ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju. "Otvaranjem tržišta se poboljšavaju i naši izgledi za proširenjem. Mi već radimo na tome da i zemlje unutar EU, zainteresiramo za naše proizvode", kaže Feitl.

Izlazak iz doline suza

I dok je oduševljenje izvozno orijentiranih preduzeća u Hrvatskoj ogromno, kod nemačkih preduzetnika ulazak Hrvatske u EU, ne izaziva toliku euforiju. "Mislim da se može govoriti o određenoj dozi skepse koja se oseća kod nemačkih preduzeća koja još nisu prisutna na hrvatskom tržištu. Mnogi razmišljaju o tomu može li nakon ulaska u EU Hrvatska postati atraktivna", kaže Ginter Nojbert iz Nemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.

Nakon godina recesije, Nojbert se nada da bi se sada napokon moglo izaći iz "doline suza". "Za Hrvatskom će se povećati interesovanje, posebno kod manjih i tzv. srednje-velikih preduzeća", kaže Nojbert. On tvrdi da je Hrvatska, uprkos nepovoljnim okolnostima, uspela da ostvari značajne pomake. "Nemačke firme ovde dočekuje dobra infrastruktura i logistika. I nivo obrazovanja je jako visok, stanovništvo dobro barata jezicima"

Zašto nemačke firme dolaze u Hrvatsku?

Neke poznate nemačke firme su već godinama prisutne na hrvatskom tržištu. Jedna od njih je i prehrambena firma Dr. Otker (Oetker). "Mi smo deo hrvatske porodice", priča menadžer Olaf Kords. Ali iako je prehrambeni gigant sa sedištem u Bilefeldu već 80 godina u Hrvatskoj, proizvodnja je negde drugde. I upravo je to slabost hrvatskog tržišta. "Jako malo preduzeća proizvodi ovde. Tržište je sa svojih 4,4 miliona stanovnika jednostavno premalo. U takvoj situaciji svako gleda kako da smanji troškove i proizvodi na većim tržištima", kaže Kords. Dr. Otker tako proizvodi u Mađarskoj i za potrebe slovenačkog i hrvatskog tržišta. Kao otežavajuća okolnost na račun Hrvatske jesu i relativno visoke plate u ovoj zemlji. Prednost naspram ostalih istočnih i jugoistočnih zemalja Evropske unije je, kako smatra Mario Holzner sa Bečkog instituta za međunarodnu ekonomiju, blizina važnim tržištima kao što su Austrija, južna Nemačka ili severna Italija. Ipak i on smatra da masovne navale ulagača nakon 1. jula neće biti.

Visoke cene

No iako Hrvatska nema dovoljno prednosti kao mesto za proizvodnju, ona ipak iz drugih razloga može biti atraktivna. "Postoje mnoge branše u kojima itekako možemo da zamislimo pojačani angažman nemačkih preduzeća. Pored turizma to je i prehrambena industrija, ali i sektori poput građevinske sanacije ili povećanje energetske efikasnosti. U tim područjima vidimo mnogo potencijala za nemačka preduzeća", kaže Nojbert. Trenutno se Nemačka, kad su u pitanju direktne investicije u Hrvatsku, nalazi na trećem mestu iza Austrije i Holandije.

Ali dok nemačka preduzeća još i mogu da pričekaju sa uskakanjem na hrvatsko tržište, hrvatske firme moraju da reaguju munjevito ukoliko žele da postanu konkurentna na evropskom tržištu. "Hrvatska se može pohvaliti prvoklasnim proizvodima pogodnim za izvoz, poput maslinovog ulja. Ali ti proizvodi su na evropskom tržištu nedovoljno poznati. Osim toga hrvatski proizvođači ne mogu da proizvode količine koje su potrebne da bi se pokrilo veliko tržište. Zato se proizvođačima preporučuje udruživanje proizvodnih kapaciteta", pojašnjava Nojbert.

Osim nedovoljnog kvantiteta i prepoznatljivosti, problem hrvatskih proizvoda je i njihova cena. "Hrvatska roba je van hrvatskog tržišta cenama nekonkurentna. Otvaranjem tržišta mnogo robe će se uvoziti u Hrvatsku i mislim da će se to odraziti i na cene. Mnogi proizvodi jednakog kvaliteta postaće jeftiniji. Ulazak u EU je podsticaj za povećanje konkurentnosti", zaključuje Nojbert.

Autor: Rajna Brojer
Redakcija: Jakov Leon