1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Hrvatske prostitutke ne brine zakon

14. februar 2014.

Zakonom zabranjena prostitucija u Hrvatskoj, čini se, cveta. Oglašava se putem interneta, a prevelikog straha od policije nemaju ni prostitutke, ni njihovi klijenti. Nažalost, ne brinu ih ni polno prenosive bolesti.

https://p.dw.com/p/1B6dQ
Foto: AFP/Getty Images

Prema podacima hrvatskog Ministarstva unutrašnjih poslova, prošle godine podneto je 12 optužnih predloga zbog omogućavanja prostitucije od čega su načini izvršenja u pet slučajeva bili pojedinačni, a u ostalih sedam, radilo se o dve ili više udruženih osoba. Statistike tako pokazuju da su prekršaj odavanja prostituciji počinile ukupno 263 osobe. Među njima su samo trojica muškaraca, a 61 osoba je od ranije po istom nedelu poznata policiji. U poređenju sa 2012. godinom, reč je o devet odsto manjem broju evidentiranih prekršilaca zakona. Ipak, malo ko veruje da je u Hrvatskoj sve manje prostitutki, naročito u svetlu činjenice da u toj zemlji ima gotovo 400.000 nezaposlenih.

Prostituciji se odaju sve starosne grupe, od srednjoškolaca, preko nezaposlenih i studenata, do penzionerki. Mlade devojke iz manjih mesta u kojima je gotovo nemoguće naći posao, često se u većim gradovima zapošljavaju u takozvanim salonima za masažu koji su dobrim delom paravan za zakonom nedozvoljene radnje. I dok su tokom devedesetih zagrebačke prostitutke svoje usluge nudile pred hotelima i u njima, ali i po Gajevoj ulici, poznatoj po velikom broju pogrebnim preduzeća, danas poslove dogovaraju direktno od kuće.

Noćne šetnje pod nadzorom „zaštitnika“, zamenilo je slobodno oglašavanje na internetu, iako je to kažnjivo trogodišnjim zatvorom. Samo jedan klik mišem deli vas od Leone, Sani, Kleopatre ili Oldtajmerice, koje nude „ugodno druženje u vlastitim prostoru sa situiranom gospodom uz potpunu diskreciju“. Javni medijski prostor nije pošteđen ni oglasa za organizovanu međunarodnu prostituciju, pa možda čak i trgovinu ljudima. „Agencija iz Nemačke traži mlade i atraktivne devojke za posao eskorta u Nemačkoj. Uslovi i zarada – odlični“, samo je jedan od mamaca upućenih punoletnim i nezaposlenim Hrvaticama.

Prostitucija kao povremeni posao ili poslovni trošak

S nezaposlenom dvadesetogodišnjom Jadrankom došli smo u kontakt preko internet-oglasa. Kaže da se prostitucijom bavi povremeno, kada joj zatreba više novca od onoga što dobije od roditelja. Troši ga na odeću, šminku i izlaske. Radi samo kada nije u vezi, a kada radi, tokom dana se nađe sa nekoliko klijenata. Naplaćuje im 300 do 500 kuna (40-65 evra), u zavisnosti od njihovih zahteva. Posao je započela preko jednog internet-servisa za sklapanje poznanstava. Ima dva mobilna telefona i jedan od njih je isključivo za klijente; uključuje ga samo povremeno. Ne odgovara na SMS-ove, već isključivo na telefonske pozive.

Usluge se danas retko nude na ulici
Usluge se danas retko nude na uliciFoto: picture-alliance / rolf kremming

„Zaradim nekoliko hiljada kuna mesečno (1000 kuna = 130 evra). Radim sama i nemam prostor. Nisam nikada imala probleme s policijom. Moji klijenti imaju automobile, a ponekad rezervišu sobu u hotelu. Ne mislim da sam prava prostitutka i sigurno se tim neću baviti celog života. Ovo je samo zabava“, kaže dodajući da se u budućnosti vidi u braku s muškarcem koji neće imati finansijskih problema. Ipak, ne planira da mu kaže da je na pragu dvadesetih bila prostitutka.

Goran je gradski službenik, ima 40 godina i nije oženjen. Ne misli da radi bilo šta nemoralno koristeći usluge prostitutki. Kaže, reč je o usluzi poput masaže ili izrade frizure, ali svakako gleda da dobije „vrednost za novac“. Novca pak nema previše pa ga ne troši na devojke koje mu se ne sviđaju. „Stavljaju lažne slike u oglase i kada im se pojaviš na vratima, otvori ti žena 20 godina starija i 20 kilograma deblja. Trebalo mi je vremena da naučim kako da se zahvalim i okrenem leđa.“ Na takve protivzakonite usluge mesečno potroši od 1.500 do 2.000 kuna. „Nisam nikada imao sreće u ljubavi, seks mi treba, a bez ljubavi mogu. Čak i kada si u vezi, treba ti neko uzbuđenje u životu“, priča svoju priču uz napomenu da i brojni oženjeni muškarci čine isto.

I tu je potpuno u pravu, potvrđuje nam 45-godišnji menadžer koga ćemo zvati Ivan. Reč je o muškarcu koji se bavi marketingom za jedan časopis. „Ja svoje klijente poznajem u dušu. Reci mi ime, ja ću ti reći koje mu je omiljeno piće, u koji ga restoran treba voditi i kakve devojke mu treba nabaviti“, priča ne baš tako umivenim rečnikom taj uspešan poslovni čovek. „Devojke“ su za njega poslovni trošak, uračunat u cene putovanja i odmora koje poklanja klijentima. Svakako, reč je o devojkama koje pripadaju „višoj klasi prodavačica tela“ do kojih se može doći isključivo preporukama ili preko takozvanog agenta.

Devojke se za odlazak u inostranstvo vrbuju putem interneta
Devojke se za odlazak u inostranstvo vrbuju putem internetaFoto: www.oglasnik.hr

Bonovi za mobilni – valuta za maloletničku prostituciju

O razmerama prostitucije u poslovnim krugovima govori činjenica da se u Hrvatskoj često razbijaju lanci takozvane elitne prostitucije, poslednji od njih bio je na naslovnim stranama pre mjesec dana. Tada je naime Županijsko državno tužilaštvo u Splitu podiglo optužnicu protiv vlasnika modne agencije i dvojice splitskih preduzetnika zbog podvođenja maloletnica.

No iako se prema zvaničnim statistikama čini da maloletnička prostitucija u Hrvatskoj nije preveliki problem, klijenti prostitutki uveravaju nas da i brojne srednjoškolke oglašavaju na internetu svoje usluge. „Čim mi devojka kaže da joj pošaljem kôd sa bona za pripejd mobilni, jasno mi je da se radi o klinki. Od takvih bežim, ne želim da završim u zatvoru“, kaže ranije spomenuti Goran. Reč je najčešće o kibernetičkoj prostituciji u kojoj maloletnice odraslim muškarcima šalju svoje obnažene fotografije u zamenu za bonove koje kasnije preprodaju vršnjacima ili ih same koriste.

Zdravlje nikoga ne brine

Iako vlada nema nameru da u skorije vreme legalizuje prostituciju, neka istraživanja među srednjoškolcima pokazuju da su mladi za legalizaciju prostitucije, ali i lakih droga. Kažu, na taj bi se način moglo sprečiti širenje bolesti kroz obavezne lekarske kontrole zaraženih prostitutki. „Zabranom, prostitucija ostaje mračna zona u kojoj dominiraju organizovani kriminal, krijumčarenje, eksploatisanje kao i fizičko i seksualno nasilje nad ženama“, poručeno je prošle godine iz koalicionog HNS-a.

Onaj ko dodatno plati, sme i bez zaštite...
Onaj ko dodatno plati, sme i bez zaštite...Foto: picture-alliance/dpa

I zaista, u Hrvatskoj ne postoji javno objavljeno istraživanje zdravlja osoba koje se bave prostitucijom. Čak i kada bi se legalizacija dogodila, teško je poverovati da bi hrvatske prostitutke registrovale posao kojim se bave, pre svega zbog straha od osuđujućeg stava okoline. Za zdravlje ne brinu preterano ni one, a ni njihovi klijenti, jer građani veruju da je Hrvatska „oaza bez polnih bolesti“; pre svega zbog niskog broja zaraženih HIV-om. „Ne strahujem za zdravlje, jer je zaštita obavezna“, kaže Jadranka iz naše priče. Osim za one koji su spremni da joj novcem nadoknade rizik.

Autor: Siniša Bogdanić, Zagreb
Odgovorni urednik: Ivan Đerković