1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Hrvatski izvozni hit: halal-hrana

1. mart 2011.

Prema podacima za 2009. godinu, hrvatske firme su izvezle tzv. halal-proizvode u vrednosti od 672 miliona dolara, čime Hrvatska konkuriše da postane regionalni lider u proizvodnji takvih namirnica.

https://p.dw.com/p/R5CI
Foto: DW/Aldin Dugonjic

Šerijatski zakon muslimanima, između ostalog, nalaže šta je zabranjeno da se jede i pije. Kako bi život bio lakši, dozvoljeni prehrambeni proizvodi nose halal-pečat koji garantuje da dotična namirnica ne sadrži za muslimane zabranjene stvari, pre svega svinjetinu, alkohol i genetski modifikovanu hranu. Takvih proizvoda hrvatskih firmi ima sve više na policama u toj zemlji, a još više van njenih granica.

Halal Lebensmittel aus Kroatien
Halal-proizvodiFoto: DW/Aldin Dugonjic

O kakvom se poslovnom potencijalu radi, govori i činjenica da je prošle godine svetsko tržište halal-proizvoda ostvarilo 635 milijardi dolara prometa od čega 66 milijardi u Evropi. Primera radi, u Londonu postoji šest miliona potrošača halal-proizvoda od kojih su samo dva miliona muslimani.

672 milijuna dolara izvoza

Prema poslednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, u Hrvatskoj je tada živelo nešto manje od 57.000 pripadnika Islamske verske zajednice. To nije izdašno tržište za halal-proizvode i usluge, ali uvek može da se izvozi, pri čemu ne treba ići daleko. Prema rečima Aziza Hasanovića, direktora hrvatskog Centra za sertifikovanje halal-kvaliteta, bosansko-hercegovačka prerađivačka industrija nije u stanju da zadovolji domaće potrebe za halal-proizvodima.

To su prepoznale i iskoristile gotovo sve veće hrvatske firme koje se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda, ali i pokoja manja. „Neke bosanskohercegovačke firme imaju sertifikat, neke nemaju. Hrvatska čak ima mnogo više sertifikovanih proizvoda nego Bosna i Hercegovina tako da je menadžment hrvatskih firmi dalekovidniji u tom pogledu. Sve firme koje čine okosnicu hrvatske prehrambene industrije imaju svoja postrojenja u BiH i po automatizmu se njihovi proizvodi sertifikuju i tamo“, objašnjava Hasanović.

Da je Bosna i Hercegovina plodno tlo za hrvatske proizvode sa halal-znakom, govori i podatak iz prošlogodišnje ankete agencije zadužene za sertifikovanje halal-proizvoda u BiH, koji kaže da 74 odsto tamošnjih građana vodi računa o onom što troši i konzumira i insistira da namirnice budu označene halal-znakom. Prema podacima do kojeg je došao hrvatski Centar 2009. godine, iz Hrvatske je izvezeno halal-proizvoda u vrednosti od 672 miliona dolara, dok podaci za prošlu godinu nisu na raspolaganju. Na primer, iz koprivničke „Podravke“ kažu da poseduju halal-sertifikat za tri proizvoda: goveđi gulaš, kokošiju i pileću paštetu. Goveđi gulaš izvoze u Englesku, Italiju, Švedsku i Nemačku, a paštete u Italiju i Švedsku.

Aziz Hasanovic
Aziz Hasanović, direktor hrvatskog Centra za sertifikovanje halal-kvalitetaFoto: DW/Goran Prokopec

Podaci pokazuju da trenutno u Hrvatskoj postoji oko 2.000 proizvoda koji dolaze od strane 23 proizvođača sa halal-sertifikatom koji dodeljuje hrvatski Centar za sertifikovanje halal-kvaliteta osnovan početkom januara prošle godine od strane Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.

I hotel može da bude halal

Halal znak može da nosi pileći batak, ćureća pašteta, kafa, čokolada, med, voda, čaj, džem od šljiva, zapravo bilo koji prehrambeni proizvod bez muslimanima zabranjenih sastojaka. Ali halal-proizvod je mnogo širi pojam, pa postoji i halal-bankarstvo i ugostiteljstvo pa tako i hoteli sa halal-sertifikatom. U sertifikovanju hotela postoje tri kategorije: A, B i C.

Za onu najblažu, A kategoriju, od hotela se traži da ima odvojene stolove u trpezarijama, odvojene linije u kuhinjama, traži se da sobe u kojima bi muslimani odsedali imaju označen smer Kible, tj. smer jugoistoka prema kojem musliman treba da bude okrenut tokom molitve. Traži se i čista prostirka za obavljanje molitve i Kur´an. Trenutno postoji nekoliko takvih hotela na Krku, ali interes za sertifikatom među hotelijerima je sve veći, a pokazao ga je i zagrebački hotel „Esplanada“.

„Na budućnost halala u Hrvatskoj gledamo vrlo optimistično jer se on sve više prepoznaje kao jedan od projekata u kojem bi Hrvatska mogla da postane regionalni lideru. Ako uzmemo države bivše Jugoslavije, najviše je naših firmi sa oznakom halala“, zaključuje Hasanović.

U nastavku: Šta je to Halal?

Halal Lebensmittel aus Kroatien
Halal-proizvodiFoto: DW/Aldin Dugonjic

Za kraj treba još jednom reći da pitanje jela i pića u islamu nije pitanje dobre volje, već zakona kojeg se treba držati.

Na internet stranicama hrvatskog Centra za sertifikovanje halal kvalitete stoji da Kur´an posvećuje 119 redova jelu i piću. Devedeset redova posvećeno je dozvoljenim ili halal-jelima i pićima, a 29 redova Kur´ana donosi određene zabrane kada je reč o jelu i piću. Iz tih redova vidljiva je stroga zabrana, tj. haram svinjskog mesa i svih proizvoda koji se dovode u vezu s tim, alkohola i svih proizvoda koji se dovode u vezu s tim.

Haram je i krv, konzumiranje mesa životinje koje je zaklano u nečije drugo ime, a ne u ime Boga, konzumiranje mesa životinja koje su zadavljene, pretučene, strmoglavljene, probodene rogom, načete od zveri i onih koje su žrtvovane na žrtvenicima. Pored gore navedenih zabrana postoji i zabrana konzumiranja mesa životinja koje imaju kandže. Muslimanima je zabranjeno da konzumiraju meso domaćih magaraca, zabranjeno je da jedu meso životinja koje jedu nečist. Zabrana se odnosi i na životinje koje su ogavne kao što su razne vrste insekata.

Autor: Goran Prokopec, Zagreb

Odgovorni urednik: Ivan Đerković