1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

I posle START-a Moskva nezadovoljna

23. februar 2011.

Zadovoljstvo zbog ratifikacije novog sporazuma o smanjivanju količine strateškog nuklearnog oružja, START 2 između Rusije i NATO, nije dugo trajalo. Bar ne u Moskvi…

https://p.dw.com/p/R3PT
Foto: AP GraphicsBank/DW

Krajem novembra prošle godine, u Lisabonu je još bilo toplo. U prijatnoj atmosferi, pod jesenjim suncem, NATO je održao svoje zasedanje u portugalskoj prestonici. Rusija je pozvana na sastanak, a spor oko američkog protivraketnog štita u Evropi je okončan. Odlučeno je da se u planiranje takvih projekata uključi i Rusija, a predsednik Dmitrij Medvedev i nemačka kancelarka Angela Merkel proglasili su definitivni kraj Hladnog rata.

Danas, tri meseca kasnije, u Moskvi je minus 19. Ulice ruske prestonice kao da ne mogu da se odrmrznu. Ambasador Rusije u NATO, Dimitrij Rogozin, još uvek je nezadovoljan saradnjom sa zapadnim partnerima. „Sa novim planom američkog predsednika Obame, ranije pretnje su postale prošlost. Ali sada ipak ima još mnogo znakova pitanja“, kaže Rogozin.

Dmitriy Rogosin, russischer Politiker
Ambasador Rusije u NATO Dimitrij RogozinFoto: DW

Ruski ambasador smatra da je isključen iz aktuelnih diskusija. Direktna pretnja po Rusiju više ne postoji, ali i dalje je prisutna velika nervoza. „Jedna diskusija se vodi u NATO, a druga u Savetu NATO-Rusija. One teku različitim brzinama. NATO je brz. Alijansa trenutno pokušava da nas suoči sa gotovim proizvodom, kako bi nas tek posle toga pozvala da se priključimo. Pregovori su, nažalost, obeleženi strahom i malim i velikim intrigama“, ukazuje Rogozin.

Sporno ko šta radi u slučaju napada

Pregovori između NATO i Rusije na nivou ambasadora počeće 2. marta. Ministri spoljnih poslova bi zatim trebalo da se sastanu u aprilu. Dimitrij Rogozin je vođa ruskog pregovaračkog tima. Prema njegovim rečima, Rusija mora dobiti svoje mesto u zajedničkom protivraketnom sistemu, ili će svako postaviti svoj sistem, uz precizno regulisanje nadležnosti. Moralo bi da se zna šta ko radi u slučaju napada. Na primer, ako bi raketa čiji je cilj teritorija NATO preletala Rusiju, ruska protivvazdušna odbrana bi mogla da je obori – i obrnuto.

Ali, Rogozin ne vidi jasnu liniju u redovima NATO. „Može se stvoriti neizvesnost, zbog tehničkog razvoja protivvazdušnih raketa, tako da bi oružani potencijal NATO mogao da postane opasnost za rusko strateško oružje. Moramo se usaglasiti. Nadam se da i naši partneri razumeju da bi nas negativni razvoj situacije bacio nekoliko decenija unazad. A to nimalo ne želim“, kaže ruski ambasador i pri tom misli na Hladni rat, koji su ruski predsednik i nemačka kancelarka u Lisabonu proglasili okončanim.

Autori: Berd Groshajm, Moskva / Saša Bojić

Odgovorni urednik: Ivan Đerković