1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Integracija migranata

Petra Lambek17. oktobar 2007.

Šest ključnih područja je definisano, koja su od ključnog značaja za integraciju migranata; pristup tržištu rada, pravo glasa i sticanje državljanstva. Problem je u tome što se u zemljama EU ne sprovodi ista politika.

https://p.dw.com/p/Brjn
Kurs kuvanja za migrante u jednoj od škola narodnog univerziteta u Hanoveru.Foto: dpa

Cilj istraživanja bio je, uporediti politiku integracije u različitim zemljama, rekao je Jan Nisen, Direktor “Migracion polis grupe”.

Zemlje Evropske unije sve više saradjuju kada je u pitanju tema kao što je intergacija.Tu se postavlja pitanje: Mogu li zemlje da uče jedna od druge? Mogu li da uporede trenutnu situaciju? I ukoliko da: na osnovu kojih kriterijuma? Mi želimo da doprinesemo time što ćemo reći: Okej, gledajte te stvari, uporedite se i postavite sebi pitanje: U kom pravcu moram ići, ukoliko želim da se poboljšam.”

Šest ključnih područja je definisano, koja su od ključnog značaja za integraciju migranata. Izmedju ostalog pristup tržištu rada, pravo glasa I mogućnost dobijanja državljanstva. I dok Švedska po tom pitanju prednjači, Nemačka, Francuska, Luksemburg I Irska su tek na sredini liste zemalja koje se mogu pohvaliti dobrom integracionom politikom.

“Mislim da zemlje evropske unije moraju imati hrabrosti da uporede smernice koje baziraju na istim principima. Kada kažemo: mi smo protiv diskriminacije, onda gledamo date smernice. Mi pravimo takozvano ogleda i pomažemo zemljama članicama da gedaju u to ogledalo.“

A ogledalo pokazuje: Evropske zemlje su samo delimično dobre. Medjutim ne radi se o tome, pokazati prstom na krivce, kaže Dzem Ozdemir iz Nemačke.

„Ovaj indeks nam donosi uporedive brojke: gde stojimo, u čemu su drugi bolji i šta još možemo da uradimo. Izveštaj ne predstavlja kritiku, već je podstrek za dalji rad. Šta možemo naučiti iz iskustva drugih! Nije moguće sve preuzeti. Niti je sve u drugim zemljama bolje. Ali nešto I jeste bolje.”

Na primer u Skandinaviji u Švedskoj, svaki migrant koji ima dozvolu boravka od najmanje jedne godine, ima pravo da radi u većini oblasti ili da postane samostalan, kao da je gradjanin evropske unije. Država pomaže I sa kursevima jezika I savetovalištima.

Na poslednjem mestu u studiji su Kipar, Litvanija I Austrija. U Austriji je migrantima otežan pristup tržištu rada, dozvola boravka se teško dobija, a i zaštita od diskriminacije nije naročito dobra.