1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Internet zavisnost

e-novine12. avgust 2008.

64 odsto Amerikanca više vremena provodi uz računar nego uz partnera ili bračnog druga, jedan je od rezultata do kojeg je u opsežnom istraživanju došao Medicinski fakultet Univerziteta Stenford u Kaliforniiji.

https://p.dw.com/p/EvIE
I love internetFoto: picture-alliance / chromorange

U drugom rezultatu 84 odsto ispitanika tvrdi, po sopstvenoj proceni, da su danas više “zavisni” od računara nego pre tri godine, prenosi onlajn dnevnik e-novine.

Asocijalizacija

Autor drugog istraživanja Elajas Abudžud izjavio je da je istraživanje podstaknuto činjenicom da je u poslednje tri godine u Kliniku za poremećaje i kontrolu impulsa u Stenfordu počelo da dolazi sve više ljudi sa tvrdnjama da internet negativno utiče na njihov život. Negativni uticaji ogledali su se u tome da su zbog preteranog boravka na internetu dobili otkaz na poslu, da im (bračni) partner preti da će ih ostaviti ili ih je već ostavio, odnosno da su zanemarili školske i/ili ostale aktivnosti koje su ranije upražnjavali pri tom dodatno se socijalno osamljujući.

Istraživanjem koje je sprovedeno na uzorku od 2513 osoba iz svih američkih saveznih država istraživači su želeli da pojasne preterano korišćenje interneta kao i probleme koji iz toga proizilaze. Iako se „sajber-zavisnost” ne smatra posebnom vrstom mentalne patologije, istraživanje pokazuje da znatan deo stanovništva SAD ipak pokazuje dovoljno opipljive simptome da bi se to počelo smatrati pravim problemom, iako se još ne može govoriti o zavisnosti, pišu beogradske e-novine.

Neki od rezultata među ispitanicima od kojih 70 odsto redovno koristi internet pokazuju da:

- 6 % smatra kako im preterano korišćenje uzrokuje probleme u svakodnevnom životu

- 8 % internet smatra utočištem od ličnih problema ili anksioznosti

- 9 % laže okolinu o vremenu provedenom na internetu

- 14 % se vrlo teško uspeva suzdržati od interenta nekoliko dana uzastopce

Lečenje zavisnosti elektro šokom


O poremećaju internet zavisnosti ili patološkoj upotrebi interneta počele su da se vode stručne rasprave, vrše naučna istraživanja i pišu disertacije. Mnogi psihijatri veruju da je više nego izvesno da postoje određene osobe koje su u ozbiljnim problemima zbog preteranog korišćenja interneta, smatrajući da je ipak odgovarajuća reč za dijagnozu ili opis ovog problema poremećaj, a ne zavisnost.

Ipak, u Pekingu je pri vojnoj bolnici otvorena klinika za veb zavisnike u kojoj se, između ostalog, primenjuju i tretmani električnom energijom jačine 30 volti (elektro šok) i na određenim tačkama stimulišu nervi uz davanje infuzije, što bi trebalo da normalizuje stanje elektrolita u mozgu.

Finci takođe veruju da postoji sajber zavisnost. Finska vojska koja je bazirana na regrutnom sistemu počela je da oslobađa pojedine regrute služenja šestomesečnog vojnog roka sa zvaničnom dijagnozom – „zavistan od interneta” još pre nekoliko godina.

„Za mlade ljude koji ‘surfuju’ internetom ili se preterano igraju cele noći i nemaju prijatelje osim prijatelja na mreži - dolazak u vojsku predstavlja veliki šok i oni ne uspevaju da uspostve normalan socijalni kontakt sa okolinom i da se prilagode vojničkom načinu života”, izjavio je predstavnik oružanih snaga Finske, Jirki Kivela, dodajući da je ‘internet zavisnicima’ ostavljen rok od tri godine ‘da odrastu’ do sledeće regrutacije.

Kategorije Internet zavisnosti:

1. Prezasićenost informacijama

2. Opsednutost virtuelnim prijateljstvima

3. Opsednutost sajber-seksom

4. Opsednutost igranjem na mreži

5. Patološko korišćenje foruma i elektronske pošte

U medicini, zavisnost podrazumeva postojanje biohemijske osnove, fizičke vezanosti uz neku supstancu ili aktivnost. Prema tome, u slučaju zavisnosti, osoba ne može da kontroliše svoje ponašanje, pa unosi materije ili se bavi određenim aktivnostima bez mere i bez razmišljanja o posledicama. Dok jedna grupa psihologa problemu internet zavisnosti prilazi kao pravoj bolesti, druga tvrdi da je u najgorem slučaju reč samo o lošoj navici.

Mreža beg od problema

Statistika pokazuje da ljudi koji se žale na zavisnost od interneta češće od ostalih korisnika mreže pate od depresije ili anksioznosti. Ostaje nejasno, ali i neistraženo da li ‘internet zavisnost’ uzrokuje ove poremećaje raspoloženja, ili je situacija obrnuta.

Ono što je zajedničko svim internet zavisnicima jeste činjenica da pomoću mreže svi oni uglavnom beže od životnih problema - usamljenosti, problema na poslu, školi, u porodici, od lošeg zdravstvenog stanja ili pak nečeg drugog. Ti ljudi mnogo vremena ulažu u aktivnosti koje nemaju nikakve veze sa stvarnim životom, poslom, učenjem, hobijima, ili su im nepotrebni, a često i elemente privatnog života prenose u omiljeno virtuelno okruženje. Uprkos tome što postoje dokumentovani socio-patološki fenomeni uzrokovani korišćenjem interneta, globalna svetska mreža ima daleko više važnih i neophodnih prednosti.