1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Irak pred smrtonosnim zagrljajem gradjanskog rata

21. mart 2006.

Najmanje 30 mrtvih prilikom napada na iracki zatvor. U pozadini ovog, poslednjeg od krvavih napada, pekuliše sa mogucnošcu formiranja Nacionalnog saveta bezbednosti.

https://p.dw.com/p/B8RY
Irački političari razmatraju mere za sprečavanje sve dramatičnijeg talasa nasilja
Irački političari razmatraju mere za sprečavanje sve dramatičnijeg talasa nasiljaFoto: AP

U jurišu koji je na desetine ustanika izvršilo na jedan zatvor u Iraku ubijeno je najmanje 30 osoba. Vlasti su saopštile da je u oružanom napadu uz upotrebu granata oslobodjeno 33 zatvorenika osumnjicenih za terorizam.
Bila je to munjevita akcija sa puno prolivene krvi. Napad na policijsku stanicu izvršen je iz više malih vozila u punoj brzini. Napadnuti policajci obasuti žestokom vatrom nisu imali ni najmanje šanse. Brzo kao što su došli, napadaci su se zatim udaljili, pošto su oslobodili sve zatvorenike i zapalili zgradu. Bio je to samo jedan od niza takvih napada. Iako Amerikanci tvrde da su iracke bezbednosne snage sve opremljenije za zavodjenje reda u zemlji, cinjenice govore drugacije tvrdi bivši premijer Ijad Alavi:
"Tri godine posle pocetka rata u Iraku svakodnevno biva ubijeno izmedju 40 do 60 ljudi, a možda je taj broj i veci."
Procenjuje se da je broj žrtava medju civilnim stanovništvom izmedju 30 i 40 000. Rec je o dajvoljem krugu; naiadi otmice i nasilje su prepreka za investiciona ulaganja. Vecin a Iracana je bez posla. Bande kontrolišu citave gradske cetvti, cene namirnica i benzina rastu. "Pod Sadamom je bilo bolje" govore mnogi, što nikako ne znaci da oni žele povratak diktatora.
I inace katastrofalna situacija se dodatno pogoršala proteklih nedelja posle napada izvršenog na Zlatnu džamiju u Samari. Izbili su etnicki neredi, to je pokrenulo politicare da pokušaju nešto da ucine, kaže Adnan Bašadži, predsednik parlamenta.
"Šok posle razaranja svetog mesta u Samari, i posledice, ubistva i progoni, bio je tako veliki da su iracki politicari shvatili kako je krajnje vreme da nešto ucine."
Sada se razmatra osnivanje Nacionalnog saveta za bezbedonost, o cemu su se saglasile politicke partije. Alavi ce biti predsednik ovog tela. On je ranije vec pokazao sposobnosti u borbi sa ekstremistima, nezavisno iz kojih etnickih grupa oni bili. Problem je u tome što osnivanje ovog politickog tela nije predvidjeno Ustavom, pa je nejasno i koje su politicke ingerencije koje bi Savet nacionalne bezbednosti trebalo da ima.

Feliks de Kuveland