1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Izbeglički domovi kao geto

24. avgust 2013.

Broj izbeglica u Nemačkoj konstantno raste. Izbeglički domovi su puni. Proglašeno 'vanredno stanje' je međutim politički poželjno, piše nemački list Tagescajtung.

https://p.dw.com/p/19Vai
[40950020] Geplante Notunterkunft in Marzahn-Hellersdorf Journalisten reden am 10.07.2013 vor der geplanten Notunterkunft für Flüchtlinge im ehemaligen Max-Reinhardt-Gymnasium im Stadtteil Marzahn-Hellersdorf in Berlin mit Anwohnern. In den letzten Tagen kam es zu heftigen kontroversen Diskussionen zum geplanten Heim. Foto: Hannibal/dpa
Flüchtlingsheim in Berlin-HellersdorfFoto: picture-alliance/dpa

Tagescajtung piše o uslovima u kojima žive izbeglice i potražioci azila u Nemačkoj:

"Izbeglice se ne dočekuju svuda onako kako su dočekane pred novim domom za smeštaj azilanata u berlinskoj gradskoj četvrti Helersdorf. Komšije su ih dočekale uz nacistički pozdrav. U celoj Nemačkoj se treba naviknuti na to da će ubuduće u zemlji biti sve više izbeglica.

Berlin, Duizburg, Volgast ili Bremen: pozivi na paljenje i ubistva su porasli rekordnom brzinom. Oni se najviše čuju tamo gde su smeštene izbeglice: kosovski Romi, sirijske ili avganistanske izbeglice.

U berlinskoj četvrti Helersdorf trenutno antifašističke grupe dežuraju noću, zato što ne veruju policiji da može da zaštiti izbeglice od napada nacista. Pri tom je ono što se ovih dana događalo u Helersdorfu posledica državne volje. Zakonom je regulisano da potražioci azila ne mogu da budu smešteni u stanovima, već u domovima za kolektivni smeštaj. Ti smeštaji uglavnom su u privatnim rukama, iako su mnoge opštine odbijale da javno pokažu ugovore, detalji su izašli u javnost. Oni pokazuju da domovi za smeštaj opštine ne koštaju više od dodatka koji bi plaćale ako bi potražilac azila živeo u nekom stanu.

Ein NPD-Sympathisant protestiert am 20.08.2013 hinter einer Polizeikette mit einem Plakat der NPD gegen das neue Flüchtlingswohnheim in Berlin-Hellersdorf. Erneut sind Gegner und Befürworter des Heimes in auf die Straße gegangen. Foto: Ole Spata/dpa
Desničari u Berlinu protestuju protiv novog doma za izbeglice u četvrti HelersdorfFoto: picture-alliance/dpa

Država međutim profitira od kolektivnih smeštaja za azilante na jedan drugi način. Takav smeštaj uvek predstavlja geto. Oni izoluju i stigmatizuju one koji u njima stanuju. To je, kako su dovoljno često izjavili ministri unutrašnjih poslova nemačkih saveznih zemalja, program svesne antiintegracije. Smeštaj u domu treba da olakša kasnija proterivanja jer potražioci azila u domovima nemaju školske drugove koji će kasnije da izađu na proteste i zahtevaju njihov ostanak, nemaju komšije koji će se založiti za njih, obezbediti im advokate ili lekarska uverenja. Država prihvata isto tako činjenicu da azilante iscrpljuje život u pretrpanom domu. Zanemaruje se i činjenica da su ti domovi omiljena meta desnih ekstremista", piše Tagescajtung.

Kako zaustaviti Asada?

Frankfurter algemajne cajtung piše o mogućem korišćenju hemijskog oružja od strane Asadovog režima:

People, affected by what activists say is nerve gas, are treated at a hospital in the Duma neighbourhood of Damascus August 21, 2013. Syrian activists accused President Bashar al-Assad's forces of launching a nerve gas attack on rebel-held districts near Damascus on Wednesday that they said killed more than 200 people. There was no immediate comment from Syrian authorities, who have denied using chemical weapons during the country's two-year conflict, and have accused rebels of using them, which the rebels deny. REUTERS/Bassam Khabieh (SYRIA - Tags: POLITICS CIVIL UNREST CONFLICT)
Sirijska opozicija optužuje vladu da je koristila hemijsko oružjeFoto: Reuters

"Ako je Asadov režim zaista koristio hemijsko oružje, onda bi to predstavljalo zločin protiv čovečnosti. Neko bi sada nešto morao da preduzme da se ta ubistva zaustave. Ali ko? Amerika je umorna od intervencija. Evropljani? To je teško zamisliti, pa čak i onda kada francuski ministar spoljnih poslova uzbuđeno preti da može biti primenjena sila. Pariz i London su još na proleće pobunjenicima hteli da isporuče oružje ali od tog entuzijazma nije ostalo mnogo. Savet bezbednosti UN je podeljen, a Asadov režim uživa zaštitu Rusije. Ali to je tako. Ako bi neka spoljna sila direktno napala, onda bi to na kraju ipak mogla da bude Amerika kada bi zaključila da su njeni interesi ugroženi događanjima u Siriji, a pogotovo korišćenjem oružja za masovno uništenje ", piše Frankfurter algemajne cajtung.

Priredila: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednica: Ivana Ivanović